VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20070429

Fernando Lasama Apoia Ramos Horta

AFP/File/Mario Jonny Dos Santos
"Em face da conjuntura actual e confrontando os programas eleitorais dos dois candidatos em presença,o actual primeiro-ministro, Ramos Horta, "pode oferecer todas as condições no exercício do cargo de Presidente da República que eu defendi na minha campanha" - Fernando Lasama. (Foto: AFP/File/Mario Jonny Dos Santos)

RESTA VOTAR EM RAMOS HORTA,
PORQUE ELE MERECE
!

A. K. Fernandes

Em Timor tudo pode acontecer. A manipulação é uma máquina "rakitan" pela Fretilin com o maior investimento vindo de Moçambique.

A Fretilin tem medo do futuro. Alkatiri tem medo de perder o puder e com ele, os seus amigos e aliados. Lu-Olo teme cair no isolamento e ver perder as suas regalias. Os dois (Alkatiri & Lu-Olo) não querem marcar passo com o independente Dr. Ramos Horta e receiam perder o comboio com a nova geração chamada "Sarjana Supermi" liderado por Fernando La Sama.

Eis esta a questão!

Dizem "eles" que Fernando La Sama não tem figura, pouco mediático. Mas ele não tem necessidade disso, pois tem uma casa com sigla PD onde habitam os grandes "titulares" e "pioneiros" da nação.

O povo sabe e tem consciência de que o Timor precisa de um presidente legítimo, honesto e humilde que se preocupe com o bem-estar do povo e que procure lhe dar um país próspero. A recente CRISE despertou a atenção do mundo e os timorenses olham para esta realidade em busca de uma solução, e esta tem uma única palavra MUDANÇA com um presidente CREDIVEL.

A viagem tranquila do candidato Fernando La Sama ao Palácio das Cinzas foi subitamente "cancelada" porque superou uma tempestade brutal vinda do leste com ventos multidireccionais.

O povo lamenta!

Infelizmente a democracia apresentou as suas falhas. Mas ainda há uma réstia esperança! Pois temos o homem ainda em jogo que pode trazer a justiça.

Seu nome é?

Dr. José Ramos Horta, surgindo nele a credibilidade do diplomata acreditado pelo premio Nobel. Ele como ninguém espreita neste momento a presidência.

Se ganhar serão prémio merecido.

A ver vamos!

20070427

Razaun 10 Tan Sa Mak Labele Vota ba Lu Olo

Husi Fernao Nahareka

Elisaun dala ikus ba Presidente Republika besik ona. Votantes hotu-hotu tenki vota ho konsiensia atu bele iha mudansa pulitika, ekonomia, justisa legal no justisa social iha Republika Demokratika Timor Leste. Mudansa nebe povo Timor Leste persija mak mudansa positivu nebe bele atende nesesidades povo iha areas nebe la konsege halo iha tinan 5 kotuk ba. Lu Olo hola parte importante iha prosesu governasaun iha tinan 5 nia laran maibe la produs serbisu nebe signifikante hodi muda povo nia moris. Tan ne’e razaun bo’ot liu mak vota sai ka lalika vota tan Lu Olo ba periodu tuir mai. Iha razoens importante 10 mak votantes sira persija hatene atu labele vota tan ba Lu Olo.

1. Lu Olo nudar Presidente Parlementu suporta aprovamentu orsamentu estadu hodi sosa kilat nebe ikus mai oho fali povo Timor Leste nebe la iha sala. Votantes la merese duni vota Lu Olo tanba razaun ida ne’e. Nudar prezidente parlementu nia husik liu deit diskusaun orsamentu periode hirak nia laran hodi resulta iha prokuramentu kilat oin-oin tama iha Timor Leste. Povo Timor Leste nunka hatene katak ninia nasaun, Timor Leste, iha kilat Styer, F2000 no kilat seluk-seluk tan nebe ikus uza hodi tiru fali ninia povo. Nia, Lu Olo, nudar Presidente Parlementu nunka kestiona prokuramentu kilat sira ne’e hodi halo saida. Timor Leste la iha ameasa siguransa husi Indonesia no la iha ameasa siguransa husi rai laran to’o iha Abril 2006. Maibe ho suporta Lu Olo nian Parlementu Nasional aprova tiha ona orsamentu hodi prokura kilat nebe utiliza hodi tiru membrus PNTL iha sira nia Kuartel Kaikoli. Aprovamentu orsamentu sosa kilat mak halo Rogerio Lobato haruka sosa no fahe kilat ba Rai Los nia grupu no juventude balun no halo grupu petisionariu ataka iha Tasi Tolu. Nudar Presidente Parlementu nia mos la fo atensaun makas ba diskusaun komisaun nebe trata asuntu siguransa nian. Komisaun ida ne’e kompostu husi ema nebe la iha kapasidade maibe iha interese makas ba poder pulitiku. Se Lu Olo kaer Parlementu mos la los ona oinsa tan atu sai Presidente ba ema hotu iha Timor Lest e laran tomak.

2. Lu Olo nudar Presidente Parlementu suporta inkonstitusionalidade intervensaun F-FDTL iha Dili, Abril 28, 2006. Intervensaun F-FDTL nian hamate tiha ema balun, hakanek ema barak no halo trauma komunidade tomak iha Dili laran, halo ema rihun ba rihun mak desloka husi sira nia hela fatin. Lu Olo husik deit F-FDTL hakat liu PNTL hodi halo intervensaun ba problema siguransa internal nasaun nian. To oras ne’e nia rasik nunka hateten katak intervensaun F-FDTL nian ne’e la los. Signifika katak nia suporta intervensaun F-FDTL nian no suporta mos violasaun konstitusaun kona ba knar forsa armada nian. Nia suporta duni asaun F-FDTL nian tanba nia, Lu Olo hamutuk ho membrus parlementu aprova tiha relatoriu nebe F-FDTL hato’o wainhira operasaun ramata iha Maio 2006.

3. Lu Olo nudar Presidente Parlementu wainhira krize hahu hato’o mensajen ba publiku, husi TVTL nudar Presidente Fretilin. Wainhira krize foin hahu iha semana balun nia laran, Lu Olo hato’o mensajen ba publiku hodi naran Presidente Fretilin. Votantes la merese vota ba Lu Olo tanba hahalok nebe Lu Olo hatudu laos hahalok nebe bele unifika povo nebe fahe malu hela. Mensajen ne’e halo povo barak laran kanek tanba membru Parlementu nudar representante povo nian la hatudu an nudar simblo nebe bele unifika povo tomak. At liu tan, membrus Parlementu Nasional, wainhira krize sai makas, sira halai ses uluk no husik hela povo nebe sira representa terus iha udan, loron manas no oho malu nia laran. Se karik Lu Olo mak representante povo nian duni entaun tempu neba nia tenki halo buat ruma hodi buka solusaun ba krize ida ne’e. Maibe Lu Olo prefere liu sai nudar representante Fretilin do que povo Timor Leste nian. Se nia, Lu Olo sai presidente mak istoria hanesan ne’e sei repete nafatin.

4. Lu Olo nudar Presidente Parlementu nunka kondena injustisa nebe ministru balun komete. Wainhira Rogerio Lobato, eis Ministru Interior baku sidadaun ida, Lu Olo nonok deit. Wainhira Rogerio Lobato koalia iha Kintal Bo’ot katak se povo persija kilat hodi defende an mak nia sei fo. Lu Olo mos nonok ba ida ne’e. Wainhira eis Sekretaria du Estadu lori kareta soke mate ema, Lu Olo mos nonok nafatin. Lu Olo suporta tebes hahalok at ne’e hotu. Nia sente katak buat hirak nebe ministru sira halo la minimiza lei no orden iha Timor Leste. Nia nunka sente katak ministru hirak ne’e halo at Fretilin nia naran, partidu nebe nia rasik mak Presidente. Nia mos la tau iha ulun katak hahalok at ne’e bele prejudika sistema justisa iha Timor Leste. Iha posibilidade bo’ot ba Lu Olo atu husik buat hirak akontese nafatin se nia sai nudar Presidente da Republika.

5. Lu Olo nudar Presidente Parlementu seidauk suporta produsaun lei ida nebe favorese povo nia ineterese. Hahu kedas husi tempu Lu Olo sae ba Presidente Parlementu, nia suporta deit lei nebe governu proposta. Lei hirak nebe governu proposta laos hotu-hotu la diak maibe barak mak la favorese povo ki’ik nia interese. Hau sei lembra diskusaun kona ba lei demontrasaun. Parlementu nebe chefia husi Lu Olo aprova tiha lei ida nebe halo povo labele besik ba Uma Parlementu wainhira hakarak halo protesta ka espresa sira nia hanoin. Lei seluk nebe mak Lu Olo ho ninia parlementu suporta mak lei imigrasaun. Artigu balun iha Lei ne’e tau limitasaun ba atividades pulitika imigrante sira nian. Lei ida ne’e mos halo tanba interese Fretilin nian nebe hare katak akontesementu 4 Dezembru 2002 iha involvementu ema stranjeiru. Ho lia fuan seluk atu hateten katak lei ne’e laos halo ba interese imigrantes nian maibe liu-liu interese poder pulitiku Lu Olo ho ninia partidu deit. Lu Olo haluha tiha katak ukun rasik an ne’e konsege alkansa tanba involvementu solidaridade internasional iha rai bar-barak. Lei seluk nebe controversial liu nebe bolu demonstrasaun makas igreja nian iha 2004 mak atu hasai lisaun relijiaun husi material obrigatoriu edukasaun nian. Lu Olo la iha interese ba edukasaun moral ninia povo rasik. Nia iha hanoin deit katak separasaun igreja ho estadu tenki halao duni tanba Konstitusaun RDTL haruka. Maibe konstitusaun RDTL la halo iha planeta seluk. Nia halo iha planeta rai no iha rai Timor Leste nebe mayoria ninia populasaun ema katolik.

6. Lu Olo nudar Presidente Parlementu mos husik deit Eis Premeiru Ministru Mari Alkatiri trata ninia (Lu Olo) maluk gerileiro no klandestina ho lia fuan oin-oin. Representante povo nian wainhira husik deit hahalok la iha etiket sira ne’e akontese mak nia mos la iha etika hodi ukun povo. Mari Alkatiri nebe mos nudar sekretariu jeral Fretilin nian, utiliza opurtunidade poder Fretilin nian hodi trata Lu Olo nia maluk klandestina no gerileiro sira ho lia fuan fuk naruk la fase, kaixa kaixote, etcetera. Lu Olo rasik halao papel suportivu ba hahalok sira ne’e. Tan nia, Lu Olo, la hateten lia fuan ruma nebe bele hadiak dialetika nia kamarada Mari Alkatiri. Lu Olo se sai presidente sei kontinua nonok ho hahalok sira ne’e. Lu Olo haluha tiha katak fuk naruk la fase sira ne’e no mos kaixa sira ne’e mak fo han no suporta gerileiro sira durante tempu resistensia nian.

7. Lu Olo nudar Presidente Parlementu mos suporta mekanizmu non-justisa ba hahalok nebe Jenerais Indonesia no ninia elementus sira komete iha Timor Leste. Lu Olo seidauk hasai lia fuan nebe koko dudu prosesu justisa ba ema at sira nebe komete krimi kontra humanidade ba ninia povo rasik. Dala ruma nia mos prefere liu atu husik livre Jenerais Indonesia sira nebe komete krimi grave iha Timor Leste. Nia kontenti liu hare katak vitima 1999 nian la hetan prosesu legal nebe justu ba violasaun dereitus humanus iha Timor Leste. Dala ruma nia hanoin katak impunidade importante liu iha sistema justisa nasaun ida ne’e.

8. Lu Olo nudar Presidente Parlementu suporta impunidade liu husi kriasaun Lei Klemensia ba violasaun dereitus humanus no krimi nebe akontese. Oras ne’e dadaun Fretilin proposta hela Lei Klemensia nebe sei hamos sala/violasaun hotu nebe komete durante krizi. Ida ne’e hatudu momos katak Lu Olo suporta impunidade ba bo’ot sira. Signifika katak bo’ot sira bele repete nafatin sira nia hahalok hodi istraga sidadaun seluk tanba sei la iha prosesu justisa legal ba sira. Nudar Presidente Parlementu deit mos Lu Olo halo hanesan ne’e ona, oinsa tan nia sai nudar Presidente Republika. Tanba Presidente Republika poder ki’ik liu, mak iha posibilidade ba Lu Olo atu promulga lei hotu-hotu nebe kontra dereitus humanus.

9. Lu Olo nudar Presidente Parlementu la tau matan ba problema F-FDTL nian nebe mosu tiha ona iha 2004 nia laran. Lu Olo la fo atensaun makas ba kazu F-FDTL nian tan ne’e hamosu diskonfiansa regionalizmu ba hahalok Lu Olo nian iha membrus F-FDTL balun. Ida ne’e mos hatudu indikasaun katak Lu Olo la iha kapasidade hodi halo resolusaun konflitu, la atentivu no dicizivu iha ninia aprosimasaun ba kazu F-FDTL nian. Silensiu Parlementu Nasional no Ignoransia Lu Olo nian kontribui mos ba skalasaun konflitu iha rai laran. Se karik Lu Olo iha neon duni entaun nia tenki fo atensaun special ba kazu F-FDTL nian hahu kedas husi 2004. Atu nune’e ema seluk nebe laos membrus F-FDTL lalika hetan impaktu husi krizi F-FDTL nian. Atitude ida ne’e hatudu katak Lu Olo la serve duni sai Presidente Republika tanba la atentivu, la sensitivu no decizivu iha ninia hahalok no pratika.

10. Lu Olo nudar Presidente promove Lei Pensaun ba Eis Membru Parlementu no Eis Membru Governu nebe sei kria injustisa ekonomia no social iha Timor Leste. Foin lalais ne’e liu husi Fretilin hamutuk ho membrus Parlementu Nasional sira seluk Lu Olo produs tiha Lei Pensaun ba moris luxu (hidup mewah) ba eis Membrus Parlementu no Governu nian. Situasaun krizi hela Lu Olo hanoin kedas ona ninia an rasik no ninia partidu. La hatene nia sai Presidente da Republika, dala ruma nia sei serbi’i liu-liu ninia an no partidu deit. Se nune’e hau hanoin votantes no povo Timor Leste tenki decide agora kedas katak sei la vota ba Lu Olo hodi sai Presidente da Republika.

Razaun 10 ne’e buat uituan deit hodi hatudu tan sa mak labele vota ba Lu Olo. Maibe iha kestaun seluk nebe importante mos inklui, kapasidade linguajen, koinesementu ba pulitika internasional, no relasaun ho membrus governu rai seluk. Lu Olo la dun iha kapasidade naton ba buat hirak ne’e. Tan ne’e dala ida tan votantes ho povo sira hotu tenki vota ho konsiensia.

Hakerek Nain Iha Interese ba isu justisa social Nebe Durante Ne’e Akontese
Email: fnahareka@yahoo.co.au

20070426

LU-OLO PRESIDENTI IHA SURAT TAHAN

LU-OLO PRESIDENTI IHA SURAT TAHAN
Alkatiri mak Presidenti de Faktu

Carlos da Silva L.F.R. Saky

Antes de eleisaun legislativa hahu, Alkatiri ho Lu-Olo kanta makaas katak, Fretilin sei manan ho halimar iha eleisaun presidencial ho legislativas. Ate dehan manan eleisaun presidencial iha 1ª volta kedas. Maibe eleisaun presidencial hahu tiha ona, iha primeira volta, Lu-Olo manan ho kosar metan suli, alias hetan de’it 28%. Iha 2ª volta mai, dala ruma, Lu-Olo ho Alkatiri «bele» sai kamutis se resultado la tuir sira rua nia makina nian konta.

Molok hahu eleisoens presidenciais, jornalista sira tasi balu nian husu Lu-Olo, karik nia la manan iha eleisaun nee, Fretilin sei halo violensia ka lae. Lu-Olo hatan katak, nia la garante sei iha violência ou lae. Nee signifika buat rua: 1) Lu-Olo la iha influencia ba militante Fretilin sira tanba nee labele evita violencia no 2) Lu-Olo ho Alkatiri rasik mak husik violensia sira nee mosu tanba nia la manan eleisaun. Mosu duni violensia iha fatin balu kuando Lu-Olo okupa 3º lugar iha kontagem provisoria. Lu-Olo rasik protesta makaas katak, ninia makina halo konta nia hetan 40%, maski kontagem de votos seidauk hotu. Maibe rezultado final nebee CNE fo sai, Lu-Olo hetan de’it 28% no nia rasik la protesta ona tanba nia mak sai vencedor iha 1ª volta. Ita hein Lu-Olo bele banati tuir kandidatu sira partido opozisaun nian, nebee lakon ou lakon tanba manipulasaun mos, sira la incita violensia no buka halo kalma nafatin sira nia militante ho simpatizante sira. Karik mosu milagre ruma Lu-Olo mak manan, Horta mos tenki respeita resultado nebee iha no labele incita violencia. Agora, see mak lakon, tenki prova ba povo Timor katak sira iha maturidade politika duni no simu derrota ho dignidade no aten boot.

Lu-Olo lolos ema diak, maibe monu iha rede Alkatiri nian no la iha k’biit ou aten brani hodi korre an. Hanesan baibain ema dehan, Lu-Olo ho Alkatiri usa malu hela. Lu-Olo aproveita Alkatiri nia matenek no Alkatiri aproveita Lu-Olo nia massa. Tanba sira precisa malu, neduni susar tebes husik malu. Maibe iha relasaun de forsa ou influencia nee, Alkatiri mak makaas liu, Alkatiri mak manda liu, tanba Alkatiri produz kilat musan, alias iha ideias, enkuanto Lu-Olo hein no halo tuir de’it buat hothotu nebee Alkatiri hakarak. Tuir lolos, Lu-Olo bele serbisu ho kualker militante Fretilin iha lidernsa partido nian, maibe nia belit metin liu ba Alkatiri no kopia tuir Alkatiri nia politika nebee halo ema hotu sai inimigo, neduni susar tebes ba nian atu serbisu ho ema seluk ou kontrariu.

Iha jornal Correio de Manha (14/04?2007), haktuir Lu-Olo nia afirmasaun ida dehan «ou sou comandado ou torno-me comandante de novo». Haree husi Lu-Olo ninia maneira halo politik to’o ohin loron, nia ema ida «comandado», alias ema mak manda nian. Iha nee Alkatiri mak komanda nian, maski hierarkikamente Alkatiri iha nia okos. Lu-Olo la sei sai «comandante» enquanto la liberta an husi Alkatiri. Tanba komandante ida, iha kombate laran, labele husu fali ba nia soldado, hau bele tiru ka lae. Komandante mak trasa plano no fo ordem, la’os soldado mak fo fali instrusaun ou ordem ba komandante. Lu-Olo durante nee, hanesan komandante (alias prezidenti) Fretilin nian, maibe buat ki’ik ho boot nia sempre husu ba Alkatiri no halo tuir Alkatiri nia hakarak.

Se Timor iha presidenti ida nebee iha kompleksu de inferioridade makaas, sei susar tebes defende interesse povo nian, tanba la brani kontraria ema grupo oan ida nebee durante nee manda nia hakarak. Nunee, se nia sai presidenti RDTL nian, mak sei aumenta tan de’it korrupsaun, nepotismo, abuso de poder, halo buat ruma la tuir dalan demokrasia nian no sei viola makaas Konstituisaun RDTL hodi reforsa sira nia poder autoritario no ditatorial nebee durante nee sira pratika hela no halo Timoroan sira hasoru susar ho terus oioin. Tanba hahalok sira nee mak lori presidenti ASDT, Xavier do Amaral hodi dehan, «hili Lu-Olo ba presidenti RDTL hanesan povo hili oho an rasik».

LU-OLO PRESIDENTI IHA SURAT TAHAN
Pratika Nudar Kriteriu Lia Los Nian

Agora, Lu-Olo mos halai tuir Alkatiri nia kotuk hodi kritika presidenti Xanana halo abuso de poder tanba apoia abertamente kandidatu Horta. Iha nee presidenti Xanana sala duni no merece hetan kritika makaas. Maibe durante nee, Alkatiri ho ninia governo halo abuso de poder oioin iha tinan 5 nia laran, Lu-Olo nebee eleito nundar representante povo nian, taka ibun metin no nunka hasee Alkatiri ho Governo Fretilin nebee halo abuso de poder oioin? Agora Arsenio Bano, membro Governo no membro CCF, hetan akuzasaun husi PM Horta fahe fos ba Nuno Korka, lider artes marciais nebee adere tiha ona ba Fretilin. Karik nee los, buat ida grave tebes. Nee la’os abuso de poder de’it, maibe hanesan mos korrupsaun ida. Korrupsaun la’os na’uk osan hatama ba bolsa de’it, maibe mos desvia sasan povo nian ba iha interesse pessoal ou grupo oan ida nian. Fos nebee iha atu fahe ba povo sira hasoru hamalaha, la’os fahe ba grupo artes marciais ida hodi halo problemas ou halo pressaun ho intimidasaun ba povo sira. Lu-Olo ninia imparcialidade, independencia ho sensibilidade kombate abuso de poder, nepotismo ho korrupsaun iha nebee? Nusa mak la kritika mos atitude Arsenio Bano ho Govreno Fretilin nebee durante nee pratika buat hirak nee? Tanba privilegia grupo artes marciais balu no ignora ou marginaliza sira seluk mak ohin loron hamosu mos konflitus entre jovens sira. Neduni, diskursu sira dehan atu ajuda jovem sira la liu hanesan retorika ida ou lia-fuan bosok ida hodi hakail votos husi jovens sira. Maibe jovens sira mos la’os matan delek tomak. Fretilin baibain dehan «a pratica é o criterio da verdade», i verdade hatudu tiha ona iha tinan 5 nee nia laran, sa-ida mak Fretilin, Alkatiri ho Lu-Olo halo ba Timor oan sira? Verdade mak hatudu Governo Fretilin iha lideransa Alkatiri nia okos la kombate korrupsaun ho nepotismo, verdade mak hatudu Governo Fretilin nian la hasai Timoroan sira husi terus no susar oioin nia laran, maibe halo terus tan de’it Timor oan sira liu husi krize boot politika ho militar nebee halo Timoroan sira rihun ba rihun terus tebes. Verdade mak nunka promove dialogo ho partido sira opozisaun no sosiedade sivil. Verdade mak ukun tuir ditadura nian no halo abuso de poder makas.

Agora Alkatiri akuza Horta iha halok hanesan ditador ida. Dala ruma Horta iha hahalok sira nee oituan, maibe Horta ema ida nakloke ba dialogo no rona ema oioin nia aspirasaun. Estranho tebes ema ida povo hatun tiha tanba ukun tuir autoritario no ditadura nian agora facil tebes bolu ema seluk ditador hodi taka ninia kanek rasik. Hanesan lolos naukten ida hakilar naukten seluk.

Foin Horta dehan de’it karik nia eleito ba presidenti RDTL, nia sei haruka tribunal loke fila fali prosesu kona ba fahe kilat ba ema sivil ou buka hatene tuir se mak fo kilat ba Rogerio hodi fahe, Lu-Olo halo reaksaun kedas katak, labele intervem ba serbisu tribunal nian. Haruka loke fila fali processo nee la’os intervensaun ba tribunal, maibe buka lia los. Kilat barak, ohin loron, sei iha sivil sira nia liman, tanba nee tenki buka tuir autor moral ho material sira hodi sira bele responsabiliza ba krimi nebee sira halo.

Lu-Olo ninia reaksaun halo ita bele interpreta katak, kuandu nia mak sai presidenti RDTL nia, la taka dalan atu: 1) perdua tomak ema sira nebee fahe kilat, tanba ema sira nee mai husi estrutura Fretilin nian; 2) sei liberta ninia vice-presidenti Rogerio Lobato nebee sedu ou tarde sei tama iha kadeia no 3) sei impede tribunal hodi labele investiga autor principal sira fahe kilat ba ema sivil sira.

Oinsa mak Lu-Olo atu defende justisa ba Timor oan sira, se ninia vice-presidente rasik fahe kilat ba ema sivil, to’o ohin loron Lu-Olo la kritika no la kondena? Tan-sa mak lideransa Fretilin fasil tebes hasai membro CCF sira nebee iha opiniaun diferente ho Alkatiri ho Lu-Olo husi Fretilin maibe la hasai Rogerio Lobato husi vice-presidente Fretilin nian tanba kometi krimi boot fahe kilat ba ema sivil? Ka ta’uk Rogerio Lobato denuncia sira hotu nebee envolve iha krimi nee nia laran?

Se Lu-Olo sai presidenti RDTL nian, nia sei sai presidenti ida iha surat tahan de’it, tanba Alkatiri mak sei manda, Alkatiri mak sei sai presidenti ida lolos nian. Tanba iha tinan 5 nee nia laran hatudu tiha ona Lu-Olo sai presidenti Fretilin ho presidenti Parlamento Nacional (PN) iha surat tahan de’it, tanba buat hothotu Alkatiri mak manda. Durante nee, ita la haree Lu-Olo nia obras ruma nudar presidenti PN.

Atu halo Lu-Olo labele halai husi Alkatiri nia sorin, Alkatiri hahu buka forma opiniaun publika no foti Lu’Olo hodi bolu komandante Lu-Olo. Sira hakarak kria heroi ida hodi ekilibra ou reduz influencia Xanana nian. Maibe susar oituan. Susar tanba, hanesan komandante ita nunka rona Lu-Olo dirige assalto ruma iha tempo resistencia nian no ita mos nunka rona komandante ruma naran Lu-Olo. Ema hatene mak komandante Taur, Kamandante Konis, komandante David Alex, komandante Lere, komandante Falur, komandante Sabika, komandante Ular, komandante Venancio Ferras, komandante Maunana ho sst. Ate L7 nebee la’os komandante rejiaun ruma mos ninia naran kuinesidu tebes, maibe Lu-Olo nian ita nunka rona. Lu-Olo nia unika obra nebee Xanana foin fo sai mak ida subar iha foho Boilo homan kohe hodi subar bandeira Fretilin nian. Husi buat hirak nee hotu, karik Lu-Olo ho Alkatiri mehi atu Timor oan sira bolu Lu-Olo «o Comandante» hanesan cubano sira bolu Fidel Castro «el Comandante» susar oituan.

Iha fali estrutura sivil nian, iha Lu-Olo nia biografia, temi Lu-Olo okupa pasta oioin, maibe ita nunka hatene ninia obras ruma, ou hetan dokumentu ruma nebee temi kona Lu-Olo nia obras. Foin iha 1998 ona, depois de komandante Konis Santana mate, foin ita rona Lu-Olo nia naran, depois de nomeia fali nian ba iha secretario CDF (Comissão Directiva da Fretilin) nian. Husi nee mos ita la rona ninia obras ruma. Unika obra nebee kuinesidu iha Fretilin laran mak ida Alkatiri ho Lu-Olo haruka surat subsubar husi kotuk ba malu hodi halo golpe hasoru Jose Luis Guterres nebee iha tempo neba hanesan chefe DEF (Delegação Externa da Fretilin) nian. Golpe ho historia negra (metan) ida nee mak ohin loron halo Alkatiri ho Lu-Olo la husik malu no sobu unidade ho demokrasia iha Fretilin nia laran.

Hakerek na’in hakarak hakerek buat positivo ruma kona ba Lu-Olo, maibe dokumentos hothotu nebee iha, la iha ida mak ko’alia kona ba aspecto sira positivo nian. Maski Lu-Olo nia obra ema ruma nunka hatene, maibe ita tenki rekuinese ninia terus ho ninia kontribuisaun barak ho oituan iha funu libertasaun nian. Dala ruma ema sira ema la kuinese nia serbisu mak makaas liu fali ema sira naran boot, maibe dala ruma mos ema la kuinese tanba ladun halo buat boot ruma.

LU-OLO PRESIDENTI IHA SURAT TAHAN
Militantes Fretilin Hakribi Lideransa Fretilin Nian

Fretilin, nebee uluk, dehan partido povo nian, ohin loron halo ema barak hadok an husi partido nee, tanba politika Alkatiri ho Lu-Olo nian nebee la hatene rona, la haraik-an no la hako’ak ema hotu. Agora iha eleisaun nia laran sente apertado ona, ou dehan ho lian portugues «arrasca» tebes ona, foin buka halo aprosimasaun oioin hodi bele to’o ba iha poder. Maibe susar tebes ona, tanba partido opozisaun sira hotu fila kotuk ba Lu-Olo ho Alkatiri, tanba durante nee Fretilin la kuinese dialogo ho kompromi, la kunsidera partido sira opozisaun hanesan parceiro no adversario politika nebee tenki respeita no rona hodi dinamiza processo desenvolvimento iha aspektu hothotu. Arrogansia nee mosu tanba sira hanoin povo sei fo nia apoio ba sira to’o mate. Ida nee bele reflekte iha Alkatiri nia afirmasaun nebee hakarak ukun to’o tinan 50. Maibe resultado iha 1ª volta hatudu oin-seluk. Agora Alkatiri ho Lu-Olo la’os halai tuir deit partido sira opozisaun nia kotuk hodi buka tulun, maibe halai tuir mos Grupo Fretilin Mudansa nia kotuk. Halai tuir ema sira nebee uluk Alkatiri fo marka ba sira ema frustrado no bulak sira nia kotuk. Ema sira nee mos fila kotuk ba Alkatiri ho Lu-Olo. Agora ita la hatene see los mak frustrado. Maibe resultado eleisaun prezidensial 1ª volta nian halo Fretilin, liliu Alkatiri ho Lu-Olo frustrado tebes. Fakar osan, fos ho mina makaas tiha ona, maibe dalan la kaber nafatin ba Lu-Olo atu la’o ba iha Palacio das Cinzas, tanba povo la vota nafatin ba sira. Ita hein sira bele kontrola sira nian frustrasaun hodi labele provoka desestabilidade ho violencia bainhira lakon iha eleisaun sira mai.

Koko ho meios oioin susar tebes ona manan povo nia laran, neduni, Alkatiri ho Lu-Olo agora diverte (menghibur diri) an hodi dehan: Eks kandidatu ba presidente sira bele la vota ba Lu-Olo, maibe sira nia militante ho simpatizante sira bele vota ba Lu-Olo. Teoria ida nee los no normal iha politika. Iha rai sira nebee ninia demokrasia konsolidada ona, militante husi partido A bele vota fali ba partido B kuando nia la gosta ninia partido nia programa ou kandidato. Sira nunka akuza malu traidor, tanba nee normal iha politika. Iha Timor, la’os impossivel, maibe sei susar oituan militante partido A vota fali ba partido B, tanba sira hanoin partido mak fo han sira, neduni sira mate bandeira hun. Maibe ema balu nia hanoin hahu muda ona. Iha 1ª volta eleisaun presidencial nian, militante Fretilin barak lakohi mate bandeira hun ona, alias lakohi vota ba Fretilin ho Lu-Olo. Nee iha eksplikasaun ida de’it: militante Fretilin sira mos hakribi tebes ona ba politika Alkatiri ho Lu-Olo nian no sira hahu manan konsiensia ona katak, la’os partido mak fo han sira, neduni sira la precisa arriska sira nia futuro ho sira nian vida hodi defende lideransa sira nebe ukun lalos.

. Ita la hatene, baseia ba sa-ida mak Lu-Olo halo retorika katak militante husi partido seluk nian sei vota ba nian. Maibe realidade hatudu tiha ona iha 1º volta no sei akontese tan iha 2ª volta ho lejislativas mai mak militante Fretilin barak la vota ba ninia partido ho kandidatu rasik. Ida nee ita bele haree husi Fretilin nian klaim katak, sira iha militantes hamutuk ema nain 270.000. Ita bolu militante tanba ema sira nee dehan simu ona kartau Fretilin nian. Maibe iha 1ª volta eleisaun presidencial foin liu ba, Lu-Olo hetan de’it 112.000 votos. Nee signifika katak, 162.000 militantes Fretilin nian la vota ba Lu-Olo. Ema sira nee baruk tiha ona ho Fretilin iha lideransa Lu-Olo ho Alkatiri nia okos ka ema sira nee uluk simu kartaun mos naran simu de’it tanba hetan pressaun ho ameasa ruma? Ka ema sira nee agora sai tiha ona husi Fretilin no tama tiha ona ba partido seluk maibe Fretilin sei konta nafatin? Ka ema sira nee tuir hotu Grupo Fretilin Mundansa nebee vota ona ba Horta ou balu vota ona ba kandidatus sira partido opozisaun nian? Se militante Fretilin de’it hamutuk 162.000 mak la fiar ona ba Lu-Olo atu sai presidente RDTL nian, oin-sa mak militante husi partido seluk nian bele fiar fali ba Lu-Olo? Se Lu-Olo rasik la iha kapasidade atu unifika Fretilin nebee fahe malu makaas tanba sira nia politika nebee sala, oin-sa mak bele unifika povo Timor nebee sira rasik mak fahe? Se Lu-Olo rasik labele sai presidenti ba militante Fretilin tomak, oin-sa mak bele sai presidenti ba povo Timor tomak? Husi faktu sira nee hatudu katak Lu-Olo la iha kondisoens atu sai prezidenti RDTL nian.

Iha 2a volta mai, mak Lu-Olo la konsegue hetan 112.000 votos, mak ita bele to’o iha konkluzaun ida katak, resultado nebee hetan iha 1a volta mai husi jogo manipulasaun nian ida.

Fretilin koko ho meios oioin hodi manan votos maibe susar tebes ona. Antes eleisaun hahu, Fretilin liu husi Arsenio Bano fahe fos ba populasaun iha Oekusse hodi vota ba Lu-Olo, maibe Lu-Olo lakon ho La’Sama iha fatin nee. Nee signifika katak ema ida labele sosa ema seluk nia konsiensia. Indonesia uluk mos halo hanesan nee, maibe sira la konsegue. Tuir lolos Fretilin aprende husi GOLKAR hodi labele repete hikas politika foer sira nunee, maibe kopia tomak politika GOLKAR ho FRELIMO nian, la sei halo diak ba Fretilin no Timoroan sira. Fretilin atu hamrik fila fali, precisa hadi’a nia uma laran no tenki rekuinese sala tomak nebee to’o agora Lu-Olo ho Alkatiri lakohi assume. Ida mak fahe kilat ba ema sivil nee. Tanba Rogerio fahe kilat la’os atu defende ninia familia, maibe nia fahe kilat hodi defende poder Fretilin nian, tanba nee, Fretilin tenki assume ninia responsabilidade. Tuir lolos, Lu-Olo ho Alkatiri tenki assume responsabilidade tanba sira nain rua mak hanesan lider maksimu partido nian. Infelismente, sira lakohi assume tanba sira hanoin an ho poder de’it. Sira la hanoin povo.

Timor-Leste: Dividir para somar*

Ana Gomes**

O processo eleitoral em Timor-Leste tem sido objecto, em Portugal, de dois comentários reveladores, sobretudo, de entendimento distanciado e superficial da realidade timorense: 1)grande surpresa, a da expressiva votação em Fernando Araújo (Lasama). 2) os timorense estão divididos (em tom a meio caminho entre a censura e a decepção).

A «grande surpresa» da votação no líder do Partido Democrático só pode ter surpreendido quem não conhece Timor ou não esteve atento às implicações da crise de 2006. Ou, ainda, quem quis fiar-se na versão da FRETILIN no poder (onde continiuou, apesar de Ramos Horta «chefiar» o Governo), destilada em reportagens mais complacentes que compremetidas... É que já em 2001, mal tinha o PD acabado de nascer (instigado, como todos os novos partidos, por Xanana Gusmão, apostado em não deixar reproduzir-se o perigoso espectro partidário de 1975), logo conseguiu o segundo lugar, ainda que só com oito por cento dos votos. A súbida quase 20 por cento, agora, resultará mais da percepção sobre o partido governamental, do que de mérito do PD (mas rendeu a experiência da RENETIL para a campanha por terrenos adversos, mesmo sem camiões, brindes ou almoços pagos). Não fosse a candidatura de Ramos Horta (sem partido, embora já ajudado pelo anúncio do CNRT na forja), e a subida do PD ainda seria mais impressiva, cruzando votos dos jovens desempregados (a maior parte da população timorense), com o grosso dos descontentes, centrados em Dili e nos distritos «loromonus», a oeste (afinal, os mais populosos).

Que os timorenses apareçam «divididos» numa votação entre oito candidatos presidenciais (incluindo uma mulher, Lúcia Lobato, que fez diferença), também não admira : em democracia, é o normal. Tanto dá que votem timorenses, protugueses ou argentinos:o objectivo da votação é justamente a apurar como se dividem os eleitores, para determinar quem é eleito (ou passa) à segunda volta, como em Timor-Leste).

Lamentar a «divisão» dos timorenses poderá traduzir desapontamento daqueles que acreditaram em quem afiançava «esmagar» à primeira volta. Mas bastará «apalpar» o Timor do último ano para perceber que a propaganda eleitoral não passava disso mesmo, sobretudo vinda do partido a quem o povo inevitavelmente julgaria pela governação (e voltará a julgar, na segunda volta e nas eleições legislativas). Quem lamenta não compreendeu ainda que os timorenses, por pobres e iletrados que sejam, de estúpidos nada têm: são tão sofisticados politicamente, quanto tiveram sempre de se adaptar para sobreviver. Quem tente imtimidá-los,poderá ver aceitar dinheiro ou arroz, e obter «amens» e até braços no ar em congresso; mas deverá também contar que, na hora de deitar votos na urna, a recato, tudo só depende da consciência de cada timorense. Em 30 de Agosto de 1999, a Indonésia aprendeu no que dá usar metodologia intimidatória em Timor-Leste. A FRETILIN está a aprender: já em 2001 não logrou os 85 por cento dos votos de que se vangloriara, ficando-se pelos 57,5 por cento; agora baixou para metade.

A avaliar pelos resultados apurados desde 9 de Abril, os timorenses dividiram-se «equilibradamente»: tanto que nenhum candidato conseguiu assegurar eleição à primeira volta. A repartição traduz o pluralismo em que hoje se exprime a sociedade timorense. O que terá de merecer uma leitura positiva, se recuarmos ao reduzido quadro de opções que os timorenses tinham em 2002, quando esmagadoramente elegeram Xanana Gusmão para a presidência da República. Preocupante seria se esse quadro se tivesse entretanto estreitado. Mas, cinco anos passados e desparecendo a figura histórica, federadora , de Xanana do horizonte isto não é fruto do amadurecimento político da sociedade timorense, se isto não representa um avanço democrático em Timor-Leste, apesar da críse ou mesmo por causa da crise, então o que é, e como se traduz, a democracia?

Tal como Portugal em diversas eleições desde um certo Abril, também Timor-Leste se dividiu salutarmente no dia 9. Nesse dia os timorenses deram mais uma comovente demonstração de confiança na democracia como método para resolver diferenças e contradições, de forma pacifica: alfuiram em massa às urnas, esperaram pacientes à torreira do sol e votaram ordeiramente. Num dia de eleições como há poucos no mundo, salientou o Representante Especial do S.G.da ONU, Atul Khare:« Pela primeira vez em 93 países onde trabalhei ou visitei, tive um relatório de polícia com zero crimes, zero vítimas e zero detenções».O povo timorense mostrou ser plural e que é pelo voto que quer dividir o trigo do joio:para somar democraticamente. Pela paz e pela boa governação.



*Currier Internacional, Edição 107,20.04.2007,pag./Hal.6
**Ana Gomes,Eurodeputada do PS (Partido Socialista),foi representante de Portugal na ONU,Londres e Tóquio.Destacou-se na secção de interesse Portugal na Indonésia (e tornou-se embaixadora),pela defesa do povo de Timor-Leste!

20070422

Halo tinan ida hahu Krise Poltika i Militar (28-04-2006-28-04-2007)

Hare fila fali artigo: Mari Alkatiri maka Kausa no Problema ba KPM

Krise Politika Militar (KPM) ne´e hanesan akontecimentu nebe´e mosu tamba iha relasaun ho akontecimentu seluk. Akontecimentu rua (2) nebe´e ida maka provoka seluk. Problemas social sira nebe´e mosu iha sociedade laos tur-tur deit ka teki-teki mosu husi lalehan, maibe buat ne´e iha ninia «Correlação», iha relasaun husi «variaveis» rua ka liu tan. KPM ne´e konsekuencia ka relaciona husi Politika nebe´e maka Governo RDTL foti hatan ba necessidade real povo nian no hatan hodi buka dalan ba problemas sira nebe´e maka mosu.

Tamba nia maka nudar PM Timor LoroSae iha krise nia laran,la resolve problemas nebe´e bele ameasa ba estabilidade no unidade nasional. Hatene hela maibe husik liu deit. Iha variaveis balun maka konsidere hanesan faktores sira nebe´e kontribuio ba KPM maka ne´e:

Oinsa maka Ukun to´o tinan 50 hanesan estrategia nebe estabelece ona, ninia pratika atu halai to´o neba.

Modelo demokrasia institucional nebe´e RDTL adopta;
Pratika Governasaun Eis-PM MA nian nebe´e arrogante;
Elimana iha programa politika i eleitoral orientasaun ideologika ML maibe iha pratika Iha organizasaun laran utiliza metodo Stalinista (servisu ho nukleo duro) no Aliança estrategica deit no laos permanente;
Konstroe Demokrasia ho base Partido Uniko;
Kontrolo aparelu estado no apropriação do serviço do estado (Material, Judicial, militar, etc);

EFEITU (AKIBAT): KPM
KPM mosu tamba relaciona ho variaveis sira nebe´e haktuir ona iha leten, nebe relaciona ho MA kaer Ukun iha periudo tinan 2001 to´o 2006. Hare artigo Xanana KFS ne´e hanesan produtos ida nebe relaciona ho “Kausa” ba KPM ne´e rasik.

MARI ALKATIRI MAKA PROBLEMA (Permasalahan):
SE MA maka Problema, neduni nia tenke responsabiliza moral i intelektual ba krise politika militar rasik. Tuir Timor nia lian dehan nune: «Waihira iha Lohu laran iha Aifuan diak mesak diak deit, se iha aifuan aat hamutuk ho ida diak, diak liu hasae ida aat ne´e atu nune labele halo aat sira seluk». Iha KPM ne´e, se maka Afuan aat?

Hare artigos kompletu iha kraik ne´e:

Mari Alkatiri maka kausa no problema ba KPM (1):
http://forum-haksesuk.blogspot.com/2007/04/mari-alkatiri-maka-kausa-no-problema-\
ba.html

Mari Alkatiri maka kausa no problema ba KPM(2):
http://forum-haksesuk.blogspot.com/2007/04/mari-alkatiri-maka-kausa-no-problema-\
ba_06.html

20070420

FRETILIN NIA FITUN MALAHUK ONA

Carlos da Silva F.R. Saky

Eleisoens presidenciais la’o to.o dalan klaran ona no rezultadu provizoria hatudu politiku husi jerasaun tuan rua, Lu’Olo ho Ramos Horta mak sei hasoru malu iha 2ª volta. Maibe rezultado provisoria nebee iha, ema barak sei kestiona tanba nakonun ho irregularidade oioin. Kandidatus na’in hitu, inklui Horta, husu recontagem de votos. Uniku Lu-Olo de’it mak kontente ona ho rezultado nebee nia hetan.

Ema barak hateten, karik Xanana la fo nia apoio aberta ba Ramos Horta, La’Sama mak sei hasoru Lu’Olo iha segunda volta. Tanba apoiantes Xanana nian bele hili livre entre Horta ho La’Sama. La’Sama, bele la ba 2ª volta, maibe nia ho nia partido hetan ona rezultado ida positivo tebes. Rezultado ida hatudu katak povo komesa konta dadaun ho jerasaun foun no PD mos boot ba beibeik.

Ho Horta mak sei hasoru Lu’Olo iha 2ª volta, Fretilin kanta vitoria ona, tanba sira nian analize katak sira manan ona iha 1ª volta, automatikamente sira sei manan iha 2ª volta.

Realidade politika Timor nian, Fretilin nia kanta vitoria liu husi José Manuel Fernandes nian ibun sei falsu ou matak hela. Falsu ho razaun sira nee: (1) Numero abstensaun (127.000) nebee boot tebes iha 1ª volta. Sira nebee abstein nee bele interpreta nunee: Sira la hatene atu vota los ba se (indeciso). Tanba laran rurua neduni halo sira la ba vota. Interpretasaun seluk katak sira la ba vota tanba hetan terror ho intimidasaun. Sira prefere hela iha uma du ke ba tuir eleisaun no loron ikus bele hetan susar. Interpretasaun seluk tan bele iha ligasaun direita ho kandidatus sira. Ema balu la ba vota, tanba sira hanoin katak ba vota kontra Lu-Olo mos Lu-Olo sei manan nafatin, tanba nia hetan apoio husi partido boot Fretilin. Ho hanoin ida nee halo sira la ba tuir votasaun. Iha mos apoiantes Horta nian mak la ba vota, tanba sira hanoin, ita la ba vota mos Horta manan hela, tanba Horta hetan apoio husi Xanana. Haree husi buat hirak nee hotu, karik sidadaun sira nebee la ba tuir votasaun nee tanba laran rurua, entaun kandidatu nebee mak sei konvense sira iha kampanye 2ª volta, nia mak sei manan. Karik sira nee hetan terror ho intimidasaun, entaun sira la sei tuir votasaun nafatin se la iha seguransa. Maibe se sira nee apoiantes Xanana nian, entaun sira sei tun tomak iha 2ª volta vota ba Horta hodi derrota Lu-Olo. Hipotese ki’ik tebes sidadaun sira la ba tuir votasaun nee militante ou simpatizante Fretilin nian, tanba Fretilin mobiliza tomak tiha ona sira nian forsa liu husi komisi oioin nebee sira halo. Enkuantu partido sira seluk, la halo komisi barak. Ate ema balu dehan sidadaun balu vota ba Lu-Olo tanba hetan terror ho intimidasaun ou simu promessa oioin. Lu-Olo sei bele hetan tan votus ruma karik iha partido opozisaun ruma halo kampanye a favor ba nia iha 2ª volta; (2) Difícil tebes kandidatu na’in nen nebee la ba 2ª volta atu fo sira nia apoio no apela ba ninia apoiantes sira hodi fo votos ba Lu-Olo, tanba iha tinan lima governasaun Fretilin nian, partido nee nunka halo aprosimasaun ruma ba partido sira opozisaun sa tan, durante tinan lima nee, sira halo kritika makaas ba lideransa Lu-Olo nian iha Parlamento Nasional (PN) nebee la liu hanesan porta-voz ou boneko Mari Alkatiri nian. Se PD, ASDT ho PSD fo nia votos ba Ramos Horta, haree husi resultado provisoria nebee iha, Horta bele garantido ona hetan 257.000 votos, numero ida nebee klaramente husik Lu-Olo ba kotuk. Maski Lu’Olo bele empresta tan KOTA, UDT ho PST nia votos mos nia la sei toman Horta. Defisil mos oituan KOTA, UDT ho PST atu fo nia votos ba Lu-Olo, tanba Fretilin mos ladun iha relasaun diak ho partido tolu nee. Keta Mari Alkatiri ho STAE halo milagre ruma liu husi manipulasaun ruma mak Lu-Olo sei manan; (3) Igreja Katolika mos la iha minima konfiansa ba Lu-Olo. La’os de’it Lu-Olo ladun iha kapasidade iha aspektu hothotu kompara ho Horta, maibe Lu-Olo mos ema ida la iha espiritu demokrasia nian. Faktu ida nee ita bele haree husi durante nee, nia nunka encoraja Mari Alkatiri hodi halo dialogo ho partido sira opozisaun nunee mos ho Igreja . Faktu nebee povo Timor tomak haree ho matan mak ida Lu-Olo nudar prezidenti PN, lakohi dialogo ho representante Igreja nian (Pe. Apolinário Guterres) nebee hein durante loron rua nia laran atu hasoru malu ho Lu-Olo. Igreja hakarak dialogo ho presidenti PN hodi bele tulun ultrapassa diferensa entre Igreja ho governo Fretilin nian kona ba materia relijiaun hanorin obrigatoria ka optativa iha eskola. Lu-Olo la simu Pe. Apolinario tanba nia la rona ninia konsiensia rasik, maibe rona liu ninia patraun Alkatiri. Oin-sa mak bele sai prezidenti ba Timoroan tomak se nunka hakarak simu no rona ema sira nebee la’os Fretilin? Lu-Olo ninia hahalok nee hanesan insulto boot ida ba Igreja Katolika. Agora tama ona iha eleisaun no hakarak atu manan simpatia husi Igreja, Lu-Olo dehan nia ema Katoliku, maibe Katoliku ida lakohi halo dialogo ho Igreja hodi harii dame ho estabilidade iha Timor susar tebes manan simpatia Igreja nian. (4) Lu-Olo mos ladun iha sensibilidade ho povo nian terus, maski nia hatene momos sa-ida mak terus, tanba nia rasik terus iha tinan barak iha ai-laran. Maibe ho kadeira mamar no hetan buat diak hothotu nebee ita nunka mehi atu hetan, halo ita la preokupa ona ho ema seluk nia terus. Faktu nee bele haree husi ninia diskursu. Iha krize politika ho militar nebee halo Timor oan rihun ba rihun terus no mate, Lu-Olo em vez de buka oin-sa rezolve krize no harii hikas estabilidade, nia influensiadu ho Alkatiri nebee nunka terus no moris diak iha Mosambike nebee insulta povo terus hodi dehan ema sira halai ses husi violensia ba foho nee «ba piknik» hodi Lu-Olo mos dehan «krize nee afekta de’it familia ida rua». Maibe krize nee halo tinan ona no to’o ohin loron familia rihun ba rihun sei terus, la fila ba sira nia uma no lakon sasan tomak.

Povo Timor merece ema ho kualidade diak no sensivel ida hodi ukun sira. Sira la merese hetan prezidenti ida nebee hatene hakruk de’it ba Mari Alkatiri no la sensivel ho povo nia moris.

Ba kandidatus sira nebee la ba 2ª volta, sira haree nem Lu-Olo nem Ramos Horta sai presidenti ideal hodi rezolve krise oioin nebee iha. Tanba sira hotu, barak ou oituan, halo parte hotu husi krize nebee ohin loron Timor oan sira moris ba dadaun. Maibe Lu-Olo ho Alkatiri iha responsabilidade boot liu ba krize nebee iha, tanba ida nudar presidenti PN ho presidenti Fretilin no seluk hanesan PM no sekretariu-jeral Fretilin nian ladun halo esforsu hodi hapara krise ho violensia nebee iha, maibe hanaruk tan krize liu husi sira nia desizoens sira nebee inkonstitusional. La iha inisiativa ba dialogo. Ema ida anti dialogo ho demokrasia susar tebes atu unifika povo nebee ohin loron la entende malu tanba politika Fretilin nian nebee sala no nakonun ho arrogansia.

Karik kompara buat aat rua ba malu, aat ida sei diak liu aat ida seluk. Tanba la iha opsaun seluk no tenki hili rua neee ida, entaun tenki hili ida nebee mak diak liu oituan.

Tetu ba mai, Ramos Horta sei diak liu Lu-Olo dok iha aspektu hothotu. La’os de’it Ramos Horta ninia figura nebee conhecido iha mundo hodi bele projecta diak liu tan imajem Timor nian ba mundo no bele influensia mos rai vizinho ho amigos sira hodi tuir kria estabilidade iha Timor, maibe Ramos Horta ema ida nakloke ba dialogo no defende duni demokrasia. Enkuantu Lu-Olo, ema liur la conhece, ema ida la loke an ba dialogo no nunka hanoin no aktua independentemente. Nia mak prezidenti Fretilin nian, maibe nia hakruk fali ba ninia sekretariu-jeral Mari Alkatiri nebee hirarkikamente iha nia okos. Hanesan prezidenti PN nebee iha poder makaas, Lu-Olo husik Alkatiri halo PN sai hanesan subdepartamentu Governo nian ida.

Agora Lu-Olo hanesan kandidatu de’it, Alkatiri haruka nian nonok no Alkatiri mak mosu barak liu iha konferensia de imprensa hodi koalia lori Lu’Olo nia naran. Lu-Olo rasik subar lakon. Ema ida buka subar deit nunee oin-sa bele rezolve krize nebee kompleksu tebes? Alkatiri kunsidera sira mesak beik de’it, neduni agora nia mak ko’alia lori Lu-Olo nia naran rasik. Lu-Olo ninia porta-voz rasik, pratikamente la iha ninia papel, tanba Alkatiri kunsidera sira beik, neduni nia mak foti hotu ba nia an.

Se Lu-Olo mak sai predenti RDTL nian, nia sei hakruk nafatin ba Alkatiri. Timor la presiza presidenti ida hatene hakruk no foti liman de’it no nunka hatene hola desizaun mesak ida.

Haree husi pontu barak, Horta posicionado diak liu atu sai presidenti RDTL nian Maibe pozisianado diak liu la’os hetan kedas passaporte ho visto hodi tama iha Palácio das Cinzas. Povo mak sei fo passaporte ho visto nee. Agora depende iha Horta, oin-sa bele negosia ho kandidatus sira la ba 2ª volta nian hodi hetan passaporte ho visto nee. Karik PD, ASDT, PSD, KOTA, UDT ho PST hothotu fo nian apoio ba Ramos Horta, mak José Manuel tenki prepara an hodi kanta «ami nia fitun malahuk ona» iha 2ª volta ho lejislativas nebee sei mai.

Ita mos la hatene, karik eleisaun nee la’o livre ho justa, Lu-Olo manan iha 1ª volta ou lae. Lu-Olo manan iha 1ª volta, maibe agora, quaze ema hotu ko’alia kona ba irregularidades nebee iha. Kandidatu sira seluk, inklui Horta nebee ba 2ª volta, exige recontagem (konta foun fila) de votos. So Fretilin mesak mak la exige recontagem de votos. Husi buat sira nee, ita bele deskonfia keta iha buat ruma karik? Tansa mak Horta nebee ba 2ª volta husu recontagem de votos no Lu-Olo nebee mos ba 2ª volta tauk recontagem de votos? Karik sira matenek, exige recontagem de votos hodi bele haree, se mak hatene, sira manan kedas ona iha 1ª volta. Maibe la exige recontajem de votos lori ema barak deskonfia katak, rezultadu nebee Lu-Olo hetan ohin loron hanesan rezultado «manipulasaun» nian karik. Atu buat hothotu sai klaru, diak liu halo recontagem de votos.

Se Lu-Olo lakon ho Horta iha 2ª volta, mak iha eleisaun lejislativa, Alkatiri lalika ona mehi atu sai PM. Nee signifika katak povo haruka Alkatiri ho Fretilin ba piknik iha tasi ibun hodi fase mos foer sira nebee durante nee sira kari hela iha Timor, alias ba deskansa hodi hadi’a hanoin ho hahalok sira nebee sala no halo Timor monu iha krize boot nia laran.

Atu derrota Fretilin presiza iha koligasaun ida entre partido boot sira oposizaun nian. Xanana rasik, iha entrevista ida ho jornal Publico, admite ona atu ninia partido (CNRT) sei halo koligasaun ho partido sira opozisaun hodi hasoru Fretilin. Karik ida nee mak akontese, Alkatiri lalika mehi ona atu sai PM, nem sai sekretariu-jeral Fretilin nian tan, tanba Fretilin nia rahun ho nia derrota mai husi Mari Alkatiri rasik.

Keta Fretilin hotu senti an mesak kapasidade la iha no Alkatiri mak matenek liu hotu, entaun sira sei hili Alkatiri nafatin, maski Alkatiri husi loron ba loron halo Fretilin nia fitun sai malahuk no nakukun ba beibeik.
Titulu: Fretilin nia Fitun Malahuk ona
Hakerek-nain: Carlos da Silva F.R. Saky

20070419

Se maka lakon no se maka Manan iha Eleisaun Presidencial 1º Volta?

Hare husi resultadu eleisaun Presidencial iha 1º Volta, ita bele halo diagnostika, se maka manan no se maka lakon. Se hare husi resultadu,kandidatu nain rua (2) Lu´olo (28/29%) no Ramos Horta (22%) maka manan iha eleisaun 1ª volta.

Maibe hare husi estruturas hodi suporta ba kandidaturas sira,husi estrutura ekonomika,makina eleitoral no figuras sira nebe maka fo suporta ba kandidatus sira,liliu Lu´olo ho Ramos Horta,nebe konsidere hanesan joga iha kotuk. Iha ne´e iha ema nain rua (2) , Mari Alkatiri nudar Sekjen Fretilin no Xanana Gusmão nudar Presidente RDTL. Iha eleisaun ne´e mos hanesan hahu konfrontu politiku husi kandidatu nain rua ba Primeiro Ministro (PM) Timor Lorosae nian iha eleisaun 2007. Maske eleisaun ne´e Laos legislativa maibe ho Presidencial hahu loke dalan ba Legislativa. Mari Alkatiri nudar Sekjen Fretilin manan iha Eleisaun Konstituinte 2001 ho 57%, Xanana Gusmão manan eleisaun Presidencial iha 2002 ho 80% ho resin. Maibe iha eleisaun Presidencial ida ne´e,no liliu 1º volta hanesan teste ida ba sira nain rua nebe sei ba konfontu iha Legislativa. Husi ne´e ita bele hare se maka manan no se maka lakon iha Eleisaun Presidencial 1ª Volta.

Se Maka Lakon?

Lakon Uluk, maka Fretilin, tamba halo hanesan analise komparativa Eleisaun Konstituinte 2001 nebe Fretilin manan ho 57 % no iha eleisaun Presidencial 2007 monu kedan 28 , lakon quase 30%. Faktor seluk, estruturas nebe´e maka fo suporta ba kandidatura Lu´olo nian ne´e mos bele klasifika ba lakon, tamba orçamento bot ba kampanya, meius barak ba fo suporta, hetan suporta husi Sekjen Fretilin i Eis-PM Mari Alkatiri.

Lakon seluk, maka Xanana no kandidatura Ramos Horta. Tamba saída? Xanana mos manan eleisaun Presidencial iha tinan 2002 ho 80 % ho resin hasoru Xavier Amaral ho 17, ...%. Xanana iha eleisaun ne´e hatudu momos ninia suporta ba kandidatura Ramos Horta,nia ba tuir kampanye Ramos Horta nian maske sei Presidente Republika hela, tuir lolos labele ba hola parte ba kampanye tamba funsaun Presidente Republika tuir Konstituisaun RDTL ne´e «PR maka garantia ba Unidade nasional». Estutura ba suporta ba kandidatura Ramos Horta mos makas, hetan mediatismo, suporta ekonomika, no sst. Maibe resultadu la hanesan Xanana nian iha 2002, kandidatura Ramos Horta ba 2ª volta maibe ho deit 22%.

Lakon ikus liu maka katuas Xavier, nia hasoru Xanana iha tinan 2002 hetan 17,..% maibe iha eleisaun 1ª volta monu ba 4º lugar no hetan deit 12,..%. Tuir lolos buka aumenta tamba nia maka iha liu experiencia tamba nia eis-kandidatu, sira seluk foin maka atu kandidatu an.

Se maka manan?

Manan lolos,maka Povo,tamba maka fo lisaun ba politikus sira. Sentido votos ne hanesan «Voto de proposto» ba politika sira nebe maka lider sira halao iha tinan lima (5) nia laran.Povo hakarak mudansas, povo hakarak lider foun, povo baruk ona hahalok politikus sira nian han malu ka dehan aat malu, la kontribui ba paz no moris hakmatek, laos habadak sira nia susar maibe hanruk tan susar. Neduni lisaun demokrasia ne´e mai husi Povo.

Manan uluk ba kandidatu sira maka, Kandidatu Fernando Lasama (FL), hetan suporta husi PD. FL ba halai taru ba Presidencial iha 1ª volta ho desvantagem iha nivel hotu-hotu, husi makina partidaria no esttrutura nebe suporta ba ninia kandidatura rasik. Enquanto Lu´olo ho Ramos Horta hetan suporta makas husi lider nain rua maka jogo husi kotuk maka Mari Alkatiri husi sorin Lu´olo nian no Xanana husi sorin Ramos Horta nian, maibe FL ba mesak maibe fiar ba equipa nebe´e suporta ba ninia kandidatura, halo kampanye buka hatou ninia hanoin no projektu ba Rain no ninia emar.Waihira Mari Alkatiri ho Fretilin hahan malu ho Xanana ho CNRT, FL ho PD lao nonok halo kampanya la tau kanuru tohar ruma. ´e suporta ba ninia kandidatura, halo kampanye buka hatou ninia hanoin no projektu ba Rain no ninia emar.Waihira Mari Alkatiri ho Fretilin hahan malu ho Xanana ho CNRT, FL ho PD lao nonok halo kampanya la tau kanuru tohar ruma. Resultadu iha eleisaun 1ª volta FL hetan 19%.

Manana seluk, maka Lucia Lobato (LL), hetan suporta husi PSD, Feto mesak ida hasoru Kandidatu Mane nain nhitu (7), nia konsegue seo ba kotuk kandidatu Mane nain tolu (3). Hatudu katak Feto sira mos halo dadauk sira nia knar hanesan mane, nia mos hakarak hatudu ba sociedade liliu fo hanesan desafiu bot ida ba sociedade Timor nian nebe domina ho sistema patriarka, Mane maka domina. Maibe nia mos hetan witoan beneficiu ho naran ida «Lobato», nia Prima 1º grau husi Nicolau Lobato no Rogerio Lobato, faktor ida ne´e kontribui witoan. LL ninia votus mos importante iha 2ª volta, tamba nia iha 1ª volta 9,…% neduni LL mos iha faktor determinante iha 2ª volta hodi fo suporta ba kandidatu nebe?

Manan ikus liu, maibe tenke konta mos maka F_M (Fretilin Mudanças), se ema hotu-hotu maka ohin loron kontra Grupo Maputo, se maka konfronta uluk maka sira FM, se maka sofre uluk konsekuencia politika maka FM. FM ninia suporta ba kandidatura Ramos Horta no participa aktivamente iha kampanye Ramos Horta nian mos, kontribui ba derrota Fretilin ho kandidatura Lu´olo!

FH

20070414

Se los maka atu sae nudar Prezidente Timor Nian?

Eleisaun Prezidencial sei ba halo ba dala rua, tamba iha eleisaun dala uluk la iha kandidatu ida maka hetan 50% +1 atu bele manan. Kandidatu Lu´olo husi Fretilin maka estabelece meta ida ne´e atu to´o ba. Iha biban eleisaun rasik Lu´olo dehan ba Komunikasaun social iha Farol katak “tuir Fretilin nia sura, Lu´olo iha 40% (RTP i Lusa, 09/04/2007)”. Maibe ikus mai Fretilin hetan deit 29%, maske resultadu ida ne´e Laos final ona tamba: iha kandidatu nain lima sei ba kesar iha Tribunal Rekursus (TR) tamba iha «Irregularidade». Ikus mai haktuir porta voz Komisaun Nasional Eleisaun (CNE) Pe. Martinho Gusmão katak ”iha irregularidade graves neduni, CNE rekomenda ba TR atu bele autoriza sura fila fali (Reuter i Lusa, 13/04/2007)”. Kandidatu José Ramos Horta no PM Timor Loro Sae nian mos hamutuk lian ida ho kandidatu sira seluk husu atu TR atu hola decisaun konaba «irregularidade» ne´e (TVI, 14/04/2007). Tamba total eleitorado nebe´e regista 522.933, vota deit 375.766 (70%) no 166. 167 (30%) ba iha nebe´e? Dado sira seluk hatudu mos katak numeru votuss la koresponde ho votantes. Siknifka katak TR mos tenke konsidere ba kesar sira ne´e, tamba Laos deit Kandidatu PR nain lima + José Ramos Horta,maibe rekomendasaun husi CNE rasik nebe konsidere iha «Irregularidade». Iha argumentus suficiente ba TR atu bele konsidere ba kesar sira ne´e, hodi bele konta fila fali votus sira hotu no mos hatudu ba transparência demokratiku nebe´e lao dadaun. Se lae imagem nebe´e maka hatudu ba mundo maka ne´e iha maka fraudu iha eleisaun, sira nebe´e iha poder politika no ekonomika bele manipula eleisaun. Iha poder politika bele utiliza buat estado nian (povo nian) ba halo kampanye politika ba ninia partido, instrumentaliza buat nebe´e emar hotu nian ba favor sira nia interesse, hanesan: Ministro sira lori kareta estado nian ba halao kampanye, funcionariu distritu no sub-distritu sira amaças elitorados, lori servisu estado nian ba hatauk emar atu vota ba sira nia kandidatu (Hare kasu Komandante PNTL Distrito Viqueque) ninia envolvimentu iha violência kontra militante UNDERTIM iha Viqueque. Iha poder ekonomika fahe osan ba sira nebe´e ba tuir kampanye manan dollar sanulu (10$) maske hakilar to´o dólar didiak. Orçamentu bot ba kandidatu Fretilin gasta iha kampanye ba dala uluk, neduni iha segunda volta orçamentu bele aumenta tan 100% ka mos bele hatun, tamba osan nebe´e maka gasta iha kampanye la koresponde ba expektativa nebe Fretilin estabelece ona.

Ba Sekjen Fretilin, Mari Alkatiri iha konferencia imprensa iha quinta feira iha Dili katak “segunda volta kandidatu nain rua 50-50 (Lusa i TV SIC, 12/04/2007)”. Kandidatu José Ramos Horta buka hakbesik ba kandidatu sira nebe´e maka sira iha percentagem (%) bot iha eleisaun Presidencial ba dala uluk, hanesan Fernando Lasama iha (18, 52 %), Javier do Amaral (12, 82%), Lúcia Lobato (9, 24 %), Manuel Tilman (4,22 %) no Avelino Coelho (2,2 %). Hare ses husi cenariu ida «konta fila fali votus», iha eleisaun ba dala rua iha loron 9 fulan Maio mai ne´e Kandidatu Lu´olo mesak sei ba hasoru koligasaun kandidatu JRH ho nain lima seluk. Neduni tendência ba votasaun maka ne´e:Iha eleisaun ba dala rua Presidencial nian Lu´olo sei hetan (29-30 %) hasoru kandidatu JRH nebe´e tau hamutuk ho kandidatu sira seluk sei hetan (69, 60-70 %). Hare husi barometer eleisaun ba dala uluk ninia tendência no margem erro kiik liu hodi sik orientasaun eleitorado ba nebe´e. Husi Kandidatura Lu´olo buka hakbesik ba kandidatura sira seluk hanesan Xavier, Lúcia Lobato no Manuel Tilman atu bele iha iquilibrio ba votasaun, maibe kandidatu sira ne´e iha komprimissu ho eleitorado, eleitorado nebe´e hakarak fo lisan ba Fretilin Radikal Maputo (FRM), eleitorado nebe´e identifika ona Kausa no Problema ba Krise Politika Militar (KPM) maka Mari Alkatiri. Se kandidatu sira ne´e maka ba hamutuk ho Lu´olo, siknifika sira sei lakon konfiança iha Eleisaun legislativa iha loron 30 Fulan Junho mai ne´e no eleitorado sei la ba vota tan ba sira nia Partido tanba deit sira trai ona eleitorado nebe´e fo fiar ba sira.

Maibe cenariu seluk maka ne´e iha konta fila fali votasaun. Ba Fretilin sira hakarak liu ba eleisaun dala rua, Lu´olo ba ho José Ramos Horta, do ke ba Lu´olo ba ho Fernando Lasama. Ba Fretilin no Lu´olo maka ne´e, Lasama maka kria liu difikuldade ba kandidatura Lu´olo do ke José Ramos Horta. Tamba Lasama ne´e kandidatu formal husi Partido Democrático (PD), tamba PD mos iha kompromissu politika ho ASDT nebe´e suporta ba Xavier do Amaral no PSD nebe´e fo suporta ba Lúcia Lobato. Mos Lasama sei manan votus husi kandidatura sira seluk.

Ses husi cenariu hotu-hotu, certeja maka ne´e iha eleisaun Presidencial ba dala rua, nebe´e sei ba halo iha loron 9 fulan Maio mai ne´e. Tuir resultadu provisoriu nebe´e iha maka ne´e ba Lu´olo ho José Ramos Horta, sira nain rua ne´e ida sei ba tur iha Palácio Ahu Kedesan. Ba kandidatura rua ne´e mos iha problemas.

Se vota ba Lu´olo sei loke odamatan ba Mari Alkatiri maka fila ba sai PM Timor LoroSae nian. Se vota José Ramos Horta, nia mos nudar PM iha problema balun maka buka atu resolve tamba buka atrai tulun husi kandidatura sira seluk hanesan PD, PSD no ASDT. Tamba Partido sira ne´e la simu mandatu nebe´e maka Presidente RDTL hasae hodi haruka Forças Internacionais (FI) ba ataka Alfredo Reinado ho ninia grupo iha Same iha fulan Março nia laran. Tuir Kandidatu José Ramos Horta ninia deklarasaun ba STL katak “FI sei para ataka no buka kaer Alfredo Reinado, se nia hakarak dialog (STL, 13/04/2007)”.

Interpreta ba deklarasaun Kandidatu José Ramos Horta nian ne´e hanesan komprimisu politika nebe´e maka nia assumi ho kandidaturas sira seluk.

Ita hakarak ka lae,sira nain rua ida sei ba tur iha Palácio Ahu Kedesan, laos ba dasa mos Ahu kedesan iha Kaikoli maibe oinsa maka atu hasae ita nia povo nebe´e moris iha Ahu kedesan nia laran. Vota ba sira nain rua la koresponde ba expektativa povo nian, ba José Ramos Horta mos hanesan deit katuas sira maka Ukun nafatin maibe Timor Loro Sae nia Prezidente ema nebe´e iha pestigiu internacional. Ba Lu´olo mos hanesan loke odamatan ba katuas Mari Alkatiri ba sai PM. Neduni iha loron 9 fulan Maio Timor oan tenke hili sira nain rua ne´e ida ba sai Prezidente Republika Timor LoroSae nian!

António Ramos Naikoli*
Timor oan, hela iha Lisboa, Portugal

20070410

A Viragem Politica em Timor-Leste

Timor-Leste está no sentido de uma viragem a nova etapa no seu percurso desde a independência em 2002. Essa viragem é certamente na origem da situação que se encontra criada pela maioria e a hegemonia do partido maioritário a Fretilin. A liderança da Fretilin fez aquilo que não devia. Governou o país, gozou a legitimidade em nome da assembleia constituinte e afundou-se no abuso da confiança do povo. Agora chegou o momento certo de o povo pedir as contas a Fretilin e os seus líderes sobre a aplicação do princípio e compromisso assumidos por estes aquando povo depositou a sua confiança para que estes possam mudar o seu nível da sua vida.
Infelizmente, nada mudou e tornou-se pior do que o povo esperava da Fretilin. Nunca se ouviu os gritos do povo até muitas das vezes o governo insultou aqueles que o pediram ajuda mesmo apenas para matar a fome. Por outro lado os ouvidos do povo foram enchidos com as notícias de que Timor-Leste está com o tempo de vacas gordas, a dever-se, pelo facto, o cofre do estado se engorda todos os meses com os fundos petrolíferos e que nada a dever ao banco mundial ou FMI. Em paralelo disso o que se encontra nas pessoas ligadas ao partido maioritário onde alguns detêm a maior fatia dos projectos operacionais das acções do estado em nome privado, enquanto o povo mergulha-se na pobreza e as dificuldades cada vez maior. É notório nesta campanha eleitoral para as presidenciais, há uma diferença muito grande entre os candidatos, o candidato Francisco Lu Olo Guterres, percorreu lés a lés em dezenas de caravanas de camiões enchidos pela massa apoiantes. Desde a preparação, os cartazes, a publicidade nos meios de comunicação escrita ou audio-visual, em ambiente luxo como se fosse uma campanha feita noutro país desenvolvido. Aqui e acolá constata um enorme número de despesas feitas para a campanha publicitária deste candidato. Enquanto os outros candidatos excluído Ramos Horta, nunca apareceram nos meios de comunicação social tão contraste como do Lu Olo. É curioso saber quanto custa a campanha eleitoral de cada um dos oito candidatos. Quanto custa ao estado para estas eleições ?
E curiosamente o mundo foi surpreendido, incluindo alguns dos jornalistas estrangeiros que acompanharam a campanha de início até ao fim sobre a realidade dos resultados. Embora provisório mas os números obtidos pelo candidato Fernando La Sama Araújo falam por si. Esse apoio dos eleitores ao candidato do PD é uma nota importante para não esquecer na história da política timorense. Porque, o facto de este candidato nunca se apareceu, nem nos cartazes, nem imagens, nem nos meios electrónicos, nem as caravanas por onde passou. Obviamente, o PD é o partido dos pobres e pessoas simples que se verifica na pele e no perfil do Fernando La Sama Araújo, Presidente do Partido Democrático e candidato a Presidente da República de Timor-Leste. O povo entendeu melhor com este jovem candidato do que com o Francisco Lu Olo Guterres, um experiente da guerrilha nas montanhas apoiado pela Fretilin. Mas esses apoios expressos a La Sama são fundamentados pelos factos de que nem o povo aprova a heroicidade evocada e reclamada pela Fretilin, nem um Dr.José Ramos Horta diplomata experiente e laureado com o Nobel da Paz lhe tira o reconhecimento do Povo de Timor ao simples Fernando La Sama Araújo.
Está tudo dito nestas eleições e a obra está feita ! Por isso mesmo, as surpresas caíram em cima dos que não conhecem a realidade dos timorenses. Convém lembrar de que o apoio expresso por eleitores ao La Sama, o líder mediático da nova geração é precisamente um aviso sério aos líderes da actual direcção do partido maioritário e seu governo para que estes se prestem as contas ao povo. O governo deve preparar o relatório detalhado do seu mandato e apresentá-lo antes do fim do seu mandato, com o objectivo de divulgar ao povo de Timor-Leste e a Comunidade Internacional os números dos fundos no quadro de apoio ao povo Timorense para as melhorias das condições de vida e ao desenvolvimento físico do país. Se não o fizer, ou se existirem equívocos das contas do estado, as autoridades competentes devem investigar todos os detalhes de apoios obtidos dos países doadores para averiguar a amplitude da aplicação de fundos no POE em proporção da ajuda.

Por : Victor Tavares

PD Hetan Influencia Husi Kultura Javanesa?



Tuir Maluk Nito alias Antero Bendito katak :

“Nai-koli..atencao deit...

karik ita mos bele dehan: Partido Demokraiku ekuivalencia ba faksaun ida husi RENETIL (La Sama--ho Sabino) neebe dominasi ho kultura javanese nian!! --ativista baze timor versus faksaun renetil neebe halo traisaun ba espiritu movementu RENETIL hodi hari PD. (idem) Hey Naikoli... FRETILIN laiha Maputu! imi esplika took, Maputu signifika saida? imi intelektual ida mak tulun kampanha fali ba tendencia primordial sira nee."
Nito (Fórum-Loriku, 09/04/2007).

Tuir linhas orientasaun jerais Renetil nian iha Estatuto Interna Renetil (EIR) iha ninia artigo 2º, nº3. koalia nune: (...) A RENETIL se incumbe da preparação de profissionais elevados de consciência revolucionaria para continuar a Luta de Libertação do Povo Maubere através da Reconstrução Nacional de Timor Leste.

Interpreta ba pontus ida ne´e bele traduz iha participasaun militante Renetil nian iha processu ba Ukun Rasik An (Libertasaun ba patria). Participasaun militante Renetil nia bele hare iha areas hotu-hotu iha sociedade Timor nian: husi politika, NGO´s, Mas media, agentes juridika sira, no sst. Hare fila mos (http://www.geocities.com/naikoli0231/renetil_orasnee.html).

Participasaun militante Renetil iha politika mos la taka, tamba hare hanesan materializasaun husi linha orientasaun ne rasik. Neduni militante sira iha ida-idak ninia opsaun atu participa iha processo ba «rekonstrusaun nasional», balun participa iha politika partidaria ba tama partido sira nebe´e iha ona ka historika sira, ou harii partido mesak, kasu konkretu maka militante lubung oan ida tur ho sira seluk harii PD. La taka militante sira seluk participa iha Fretilin hanesan: Aderito Soares, Aniceto Guterres, Arsénio Bano, no sira seluk tan. No sira nebe maske Laos militante Fretilin mas sira nia kontribuisaun iha Governo mos importante, kasu Dr. Rui Araújo, Ministro Saúde no vice-PM, Dra. Odete Vítor, Ministro Obras Publica.

Hetan influencia husi Kultura Javanesa?

Klaru Belun Nito rasik estuda uluk iha Universidade Timor-Timur (UNTIM), hetan mos influencia husi kultura Javanesa. Ne la lika nega, se ita nega ne´e hatudu katak «ita maka ignorante duni», tamba sistema politika indonesia nian mos hetan influencia husi kultura hotu-hotu mos inkluindo kultura Javanesa. Tamba Pedoman Pengantar Ilmu pengatuhuan nebe´e Nito estuda iha UNTIM mos hetan influencia husi Kultura Javanesa. Waihira koalia kultura, la iha ida maka aat no ida maka diak, kultura kompleta ida ho seluk. Kultura ida hodi haburas kultura seluk, hatene sira nia kultura no hodi valoriza hau nia kultura rasik. Hatene kultura luzitania no javenesa hodi valoriza kultura Maubere. Tamba saída maka belun Nito ba estuda iha Irlanda neba, Laos tamba hakarak aprende kultura seluk?

Belun Nito ninia haktuir katak Renetil hetan influencia husi Kultura Javanesa no lori ida ne´e tradus katak PD mos hetan influencia husi Kultura Javanesa. Laos tur-tur belun Nito hakerek ka halo afirmasaun ida ne´e, maibe hola parte ba estrategia ida, probaganda kontra PD rasik. Iha mos intensaun, tansaida maka belun Nito halo afirmasaun nune? Hare lolos akusa no kritika ba sira neba maka publika ka relata konaba incidente nebe envolve Grupos apoiante Fretilin Radikal Maputo hasoru Pe. Henrique iha Ermera. Tuir lolos sira be belun kritika no akusa maka ne´e: STL nebe halo reportagem konaba akontecimentu ida ne´e. Husi sorin seluk, website: www.lafaek.com nebe publika fila fali. Maibe intensaun klaru los hakarak ataka hau, waihira ita ataka pessoal ne´e subjectiva demais. Belun Nito uja termu sira hanesan «intelektual», tuir lolos mos tenke hatudu katak belun mos intelektual, tamba belun ba foti master iha Irlanda neba mos intelektual, maibe akusasaun ne´e mos buka iha nivel intelektual. Hanesan Timor nia lian «bele hasae ailuruk iha ema seluk nia matan maibe ita labeasae ailuruk iha ita nia matan rasik».

Grupo Maputo, tansaida?

Se maka hasae naran ida ne´e to´o populer, laos FRETILIN rasik, sira nebe hasae naran Fretilin Radikal Maputo (FRM) ne´e mos emar militante Fretilin rasik. Tamba existe faksi rua ida naran: F_M (Fretilin Mudanças) no seluk naran FRM (Fretilin Radikal Maputo). Ne koresponde ba jogo poder nebe´e existe iha Fretilin laran rasik.

Explikasaun lolos ne´e, hare didiak husu ba sira be naran F_M maka bele fo hanesan explikasaun nebe´e kompeltu liu ba belun Nito. Neduni buat ida naran F_M ho FRM ne´e koresponde ba jogo interesse politika iha Fretilin laran.

Referencia seluk:

http://www.geocities.com/naikoli0231
http://www.forum-haksesuk.blogspot.com

20070408

Se Maka FRETILIN los?

Ohin loron ita rona diskursu barak maka dehan FRETILIN ne´e iha grupo Maputo maka hanaran Fretilin Radikal Maputo (FRM), balun dehan fali F-M (Fretilin Mudanças).

Iha ne´e mosu fali lian litik ka kestaun foun ida maka ne´e: Se maka FRETILIN Los? ka Fretilin lolos maka se?
Molok atu hatan, hakiduk witoan ba historia, iha tinan 1974, harii uluk maka ASDT (Associação Social democracia Timorense), ikus mai hafoin transforma ba FRETILIN. Processu ba Harii ASDT ho FRETILIN la hanesan.

ASDT mosu hanesan partido,hanesan mos UDT nebe´e mosu uluk. FRETILIN mosu oinsa maka iha estrutura Frente ida bele halibur timor oan hotu, tendencia ideologia hotu-hotu atu luta ba objektivu komum maka Libertasaun patria husi jogo kolonialismo nian, iha kasu konkretu luta ba duni kolonialismo indonesia.
Tuir José Ramos Horta, fundador ASDT no FRETILIN, waihira hatou ninia sasin (testamunha) iha CVRN iha Dili, tinan 2003 katak "«Fretilin ne´e estrutura ida nebe´e engloba tendencia ideologia hotu-hotu iha laran, hanesan: orientasaun Marxista-Leninista (grupo estudante husi Lisboa), orientasaun Social-demokrasia (José Ramos Horta rasik), orientasaun teologia libertasaun (maka Nicolau Lobato) no nacionalista maka (Xavier Amaral, Alarico Fernandes)".

Hare ba ninia karakter Frentista nebe halibur tendencia ideologika no grupos hotu-hotu, ita bele hatan ba kestaun nebe´e halekar hela iha leten ne´e: Se Maka FRETILIN lolos?

Hare ba historia FRETILIN nian no objektivu lolos maka alkansa ona Independencia nasional, liu husi Referendum iha loron 30-08-1999. Neduni objektivo lolos FRETILIN nudar estrtutura frentista maka ne´e.

Maibe waihira,hare ba realidade katak: FRM dehan sira maka Fretilin lolos, F-M dehan sira maka hakarak salva Fretilin. Se hanesan ne´e: ASDT Francisco Xavier Amaral mos bele dehan nia mos FRETILIN tamba nia mos fundador Fretilin, nia maka auto-proklamasaun RDTL, nia maka 1º Presidente RDTL. ASDT/Xavier Amaral mos bele dehan sira mos maka FRETILIN lolos.

Iha mos PNT/Dr.Abilio Araujo nian, nia mso fundador FRETILIN, pertence ba grupo estudant husi Lisboa, nia maka autor ba musika barak maka ohin loron sai hanesan hino nacional, hino Fretilin,marcha Falentil. PNTL ho Dr. ABilio Araujo mos bele dehan sira maka FRETILIN lolos.

Ikus mai mosu tan partido sira nebe mai husi FRETILIN, hanesan UNDERTIM, CNRT/Xanana nian. UNDERTIM, sira mos bele dehan sira FRETILIN tamba sira maka barak liu pertence ba antigos combatentes ba libertasaun nasional,sira barak maka funu iha ailaran. Sira mos bele dehan sira maka FRETILIN lolos.
Ikus CNRT/Xanana, Xanana maka dirigi funu ka nudar komandante Falentil iha biban neba dificil ba Timor LoroSae hasoru inimigo Indonesia, nia re-organiza resistencia, adapta ba circunstância politika nacional no internacional, buka halo ajsutamentu iha estrutura politika interna, buka alarga aliados interna, liliu ho Igreja Catolica ho organzasaun politika sira seluk hanesan UDT no inkluindo APODETI atu fo tulun ba Luta. Mos adapta ba transformasaun ba geoestrategia internacional, muda ramo orientasaun hodi abandona rumo «ML» iha FRETILIN. Ikus mai harii CRRN, CNRM/CNRT to´o liberta povo Timor husi kolonialismo Indonesia liu husi Referendum iha loron 30-08-19999. CNRT/Xanana mos bele dehan sira mos aka FRETILIN Lolos!

FRETILIN lolos maka laos liberta rai ne´e husi jogo kolonialismo maibe buka mso liberta povo husi: Hamenus emar kiak, ha, oinsa maka fo aihan ba emar hamlaha,iha acessu saude ba emar hotu, edukasaun ba emar hotu, la iha deskriminasaun ba emar Timor oan hotu, no sst.

Se maka FRETILIN lolos, maka sira nebe´e maka hatan ba povo ninia necessidade no interesse nasional. Laos sira nebe´e dehan lori deit FRETILIN nia naran hodi joga ba politika interesse grupos nian.

FRETILIN lolos maka sira nebe´e bele fo valor ba inspiratu frentista nebe mosu hodi hamoris FRETILIN, laos diskursu retorika sira nebe´e maka mosu mai hodi haburas no halo rebobo deit maibe iha pratika serve deit ba interesse grupo nian.

Neduni sira nebe´e temi ona iha leten, se los maka FRETILIN lolos, hein iha pratika!

©FH

Elisaun Presidencial Hanesan Teste Ida Ba FRETILIN

TIMOR LOROSAE: ELEISAUN BA PREZIDENTI 2007

FRETILIN Bele Lakon Iha Eleisaun Juino Se Nia Kandidatu LUOLO La Manan Iha Primeira Volta

Tuir ita hotu hatene, iha Eleisaun ba Asembleia Konstiuinte 2001, tuir hikas mai, iha 2002, Asembleia ne'e, envez de hotu/lakon tiha, sai fali Parlamentu Nasional, FRETILIN manan ho 57%, eleje/foti 55 deputadus, hetan maoria absoluta, no mesak, forma gubernu ho naran "GUBERNU INKLUZAUN".

Se iha Eleisaun ba Prezidenti, loron 9, fulan Abril mai, Povu la fo votus naton ba kandidatu ida atu bele manan iha PRIMEIRA VOLTA, mezmu ke LUOLO hela iha oin (primeiru lugar), rezultadu ne'e so bele atudu buat ida: Lakon/Derrota bot ida ba LUOLO/MARI no ba Partidu FRETILIN. Leitura ida ne'e manan forsa liu tan bainhira Parlamentu fo bensaun ba proposta FRETILIN nian rasik atu Kandidatus sira uza simbolu no bandeira partidu ida-idak nian iha kampaina. Hanesan ne'e, povu bainhira vota, la'os hare'e deit ba kandidatu nia a'ann, maibe'e hare'e mos ba Partidu nebe'e maka kandidatu ne'e reprezenta.

Lakon bot ida ne'e, se tetun dia-diak, sei iha konsekuensia todan no la-diak ba FRETILIN, iha Eleisaun ba Parlamentu tuir mai, se ULUN FRETILIN sira la-kohi muda buat ida iha Partidu ida ne'e nia laran, antes eleisaun importante ba hili segundu gubernu RDTL nian, monu iha loron 30, fulan Juinu mai. Tanba rezultadu ida hanesan ne'e, se sukat/kompara ho rezultadu Asembleia Konstituinte 2001, bele hatudu katak apoiu nebe'e maka populasaun fo ba FRETILIN, iha 2001 (57%), oras ne'e, tun liu, tanba la to mos 50%. Ne'e, hatudu katak, iha SEGUNDA VOLTA, atu halakon LUOLO, basta deit Kandidatus sira seluk nebe'e maka la liu ba SEGUNDA VOLTA, hamutuk ho kandidatu nebe'e maka ba hosoru LUOLO, hodi bele hetan votus naton, ou liu, para manan.

FRETILIN Atu Manan Iha Eleisaun Ba Parlamentu Fulan Juinu Mai, Nia ULUN Sira Tenki Fo Fatin Ba Seluk, Se LUOLO La Manan Iha Eleisaun Ba Prezidente Oin Mai

Tuir Partidu naran ida, iha liur, liu-liu iha Europa, bainhira mosu situasaun ida hanesan ne'e, so iha dalan ida deit atu bele tuir: ULUN sira ke kaer destinu FRETILIN nian dau-dauk, tenki rasik mak sente hanesan, nesesidade ida ou mezmu obrigasaun-moral, konvoka Kongresu Estraordinariu ida, hodi tau sira nia fatin, nudar ULUN, ba konsidersaun militantes ke foti sira. Se LUOLO la manan iha PRIMEIRA VOLTA, ne'e hatudu katak Povu, kontrariu iha 2001, barak liu maka la fiar ona ULUN sira nebe'e kaer distinu FRETILIN nian to oras ne'e. Nune'e duni, urzenti troka ULUN sira ne'e, atu nune'e, Partidu ne'e, bele hetan forsa no moral, hodi bele rekupera fila-fali votus nia-nian iha Eleisaun ba Parlamentu oin mai. Se ULUN FRETILIN sira la hanoin muda buat ida, iha Partidu ida ne'e nia laran, liu husi Kongresu Estraordinariu ida, antes Eleisaun ba Parlamentu oin mai, kazu LUOLO la manan, ba Povu Timor Lorosae, liu-liu, militantes no apoaiantes FRETILIN nian, só iha signifikadu/leitura ida: Ba ULUN sira ne'e, Partidu FRETILIN bele mout, basta sira maka labele mout, tanba ULUN sira ne'e rasik hatene/konsiente katak sira so bele MORIS/SOBREVIVE iha FRETILIN nia mahon. Sai husi DIRESAUN FRETILIN, ba ULUN sira ne'e, hanesan IKAN sai husi be-laran. Ida ne'e lao's kolia ho lia a'at ou insultus, maibe'e koalia ho lia lo'os iha politika. Ate'e hau ba liu-tan, se mezmu ke Luolo manan ba Prezidnte, no ikus mai, FRETILIN manan iha Eleisaun ba Parlamentu/Gubernu, ESTABILIDADE so bele hetan fila-fali, se ULUN sira nebe'e tur iha diresaun FRETILIN nian, iha HARAIK-AN/HUMILDADE hodi husik sira nia fatin ba seluk, tanba tuir hau nia hanoin, POVU VOTA BA FRETILIN LA HANESAN HAKARAK NAFATIN HARE'E ULUN SIRA NE'E KAER NAFATIN DISTINU TIMOR NIAN.

Alias, se ita hare'e dia-diak, husi krizi mosu, hahu husi Gubernu Inkluzaun Alkatiri ke, iha tempu lo'los/propriu, la hatene tesi lia mosu iha FDTL, liu husi akuzasaun ba Sekretariu-Jeral Fretilin Mari Alkatiri kona ba FAHE KILAT, to iha nia demisaun husi Primeiru Ministru, liu husi demisaun nab-naban membrus Gubernu Inkluzaun Alkatiri, to iha envolvimentu Visi-Prezidenti FRETILIN, Rogério Lobatu, iha FAHE KILAT, ikus mai, provadu iha Tribunal, iha primeiru julgamentu dau-dauk liu ba ne'e, labele fo razaun atu ULUN sira ne'e kontinua kaer nafatin destinu FRETILIN nian.

Militantes Fretilin Nebe'e Maka Halo Parte GRUPU-MUDANSA, Bele Sira Nia Futuru La-liu Tan Husi FRETILN

Hahu husi apoiu GRUPU-MUDANSA ba kandidatura Ramos Horta ba Prezidente, to oras ne'e, militantes no apoiantes FRETILIN sira nebe'e ke la kontenti ho lideransa LUOLO/ALKATIRI, komesa la komprende lo'los saída maka ULUN GRUPU-MUDANSA sira hakarak. Tuir ita hotu hatene nanis, Ramos Horta sempre halo parte Gubernu Inkluzaun Alkatiri i, bainhira krizi mosu, FRETILIN rasik maka fo, alein de naran seluk, Ramos Horta nia naran, ba Prezidente Xanana Gusmão atu hodi troka Mari Alkatiri husi Primeiru Ministru, bainhira ida ne'e husu demisaun. Hahu iha ne'e, Ramos Horta komesa buka halo sasan hodi hetan simpatia no konfiansa husi Lideransa FRETILIN nian, hanesan, iha diskursu bara-barak, promete kumpre programa FRETILIN nian, sem halai husi virgula ida, halo deklarasaun, tantu iha publiku komu iha Tribunal, katak, la fiar Mari Alkatiri ou Rogério Lobato, iha ligasaun ho FAHE-KILAT BA SIVIL, seluk-seluk tan.

Maibe'e, Ramos Horta haluha tiha, iha tinan 1989, nia rasik to de haruka surat ida ba Xanana Gusmão, se la sala, primeiru surat nia-nian ba Komandu Luta. Naton ne'e, hau sei estuda iha Indonezia, i ami nia grupu mo'os hetan kopia ida husi surat ne ke, alein de koalia asuntu seluk, Ramos Horta hatete katak, se Rogerio Lobato (depois de kumpre kastigu iha Angola) fila-fali ba Politika no FRETILIN, Ramos Horta sei halo hotu hodi fo hatene ba mundu tomak katak Rogério Lobato to'o de kontakta Grupu Terorista Espaina nian, naran ETA, para oho nia (RH).

Alias, se maka koinese Ramos Horta, hatene katak ne'e timbre nia-nian kedas. Ita hare'e deit, antes sae ba Primeiru Ministru, Ramos Horta buka halao politika konfiansa i simpatia ba Major Alfredo Reinado, Major Tara, Tenente Salsinha ho sira nain tolu nia apoiantes. Hanesan ona Primeiru Ministru, bainhira hatene katak Xanana Gusmão lakohi ona kandidata a'an ba segundu mandatu Prezidente, maibe'e hakarak tenta hari Partidu foun ida hodi hasoru FRETILIN, Ramos Horta la lakon tempu, buka halo politika konfiansa i simpatia ho lideransa FRETILIN nian, atu nune'e, bele, ikus mai, hetan premiu ida husi FRETILIN, hanesan FRETILIN nia kandidatu iha Eleisaun ba Prezidente oin mai. Asin ke hatene katak nia la merese konfiansa FRETILIN nian hodi hatudu nia hanesan kandidatu FRETILIN nian iha Eleisaun ba Prezidenti oin mai, Ramos Horta, ohin, koalia ona oin seluk fali, kritika fali gubernu ke nia halo parte, hatudu a'an hanesan ema ida ke nunka halo parte Gubernu Inkluzaun Alkatiri.

Hare'e ba hahalok Ramos Horta nian sira ne'e, oras ne'e, militantes no apoiantes FRETILIN nian ke hare'e GRUPU-MUDANSA hanesan salvasaun FRETILIN nian, komesa hanoin no husu ba sira nia a'an rasik: Se iha oportunidade ba militantes FRETILIN sira hotu-hotu hodi hili fila-fali sira nia ULUN FOUN, liu husi KONGRESU ESTRAORDINARIU ida, mezmu antes Eleisaun ba Parlamentu oin mai, halo oin-sa hahalok GRUPU-MUDANSA? Halo KONVENSAUN hodi halo aliansa ho Partidus sira seluk para atu'n FRETILIN iha Eleisaun ba Parlamentu oin mai, ou tuir KONGRESU ESTRAORDINARIU hodi hili ULUN FOUN FRETILIN nian, atu nune'e, bele ivita/salva FRETILIN nia lakon/derrota iha Eleisaun ba Parlamentu oin mai? Se oportunidade ne'e mosu, maibe'e FRETILIN_MUDANSA hanoin la tuir, prefere halo konvensaun hodi, ikus mai, halo aliansa kontra fali FRETILIN iha Eleisaun ba Parlamentu oin mai, entaun bele militantes barak, liu-liu, apoiantes/eleitoradus FRETILIN nian, ke ohin, hamutuk ho GRUPU_MUDANSA, sei la komprende, sei la simu no sei la perdoa hahalok ida ne'e. Nune'e, militantes hotu, nebe'e maka halo parte GRUPU-MUDANSA, susar teb-tebes, atu bele tuir tan kongresu FRETILIN nian, iha loron ikus mai.

Hare'e tuir deklarasaun sira nia líder Vítor Costa ba STL, GRUPU-MUDANSA hanoin halo KONVENSAUN ida duni hodi ses a'an husi GRUPU-MAPUTU, atu nune'e, ikus mai, bele halo aliansa ho Partidus seluk, liu-liu, ho CNRT. Maibe'e Vítor Costa tenki hatene katak, bele gosta ka la-gosta, lideransa Luolo/Alkatiri maka legal no Komisaun Nasional Eleisaun i Tribunais rekoinese deit mak sira. Nune'e, ses a'an husi GRUPU-MAPUTU, hanesan deit ses a'an husi FRETILIN duni. "Agora ita husu, tan-sah maka, to oras ne'e, GRUPU-MUDANSA seidauk tenta buka halibur asinaturas husi militantes sira, hodi, tuir Estatutus hatete, bele obriga ULUN sira konvoka Kongresu Estraordinariu? Se militantes barak liu maka la kontenti ho ULUN sira, tan nusah maka lakohi buka liu husi dalan ida ne'e, hakarak diu-liuk, ho kakutak taka néon, ses a'an fali? Atensaun, Maun no Alin sira GRUPU-MUDANSA, se dalan ne'e (ses a'an) maka imi hili duni, imi sei lakon direitu hodi uza patrimoniu FRETILIN nian, hanesan simbolus, bandeira, seluk-seluk tan. Sosiedade ita nian sei husik hare'e imi hanesan tan SENSIBILIDADE IMPORTANTE IDA iha FRETILIN nia laran, ikus mai, sai fali deit, hanesan DISSIDENTES FRETILIN nian. Se hahalok GRUPU-MUDANSA hatudu ne'e maka lo's duni, loron ida, molak ita hakfodak, Partidu FRETILIN sei la iha tan militante ida, tanba kadavez ke militantes lubuk ida la kontenti ho DIRESAUN, envez de buka muda/troka ULUN sira iha DIRESAUN, liu husi orgauns Partidu nian, buka liu fali husi dalan kleuk, hanesan ses a'an husi FRETILIN.

Mosu Partidu CNRT Bele Hamutuk FRETILIN Oan Sira Komu bele Hamout/Esmaga GRUPU-MUDANSA ou Partidu FRETILIN

Tuir istoria, balun hare'e CNRT hanesan Orgaun ida que ita nia LUTA presiza hodi halibur Partidus, Timor Oan hotu-hotu, kontra Indonésia, maibe'e, balun mo'os hare'e CNRT hanesan oportunidade ke Xanana Gusmão bele aproveita hodi halakon tiha Partidu FRETILIN.

Maibe'e, buat ida maka FRETILIN OAN sira la sei haluha: Durante periodu ida, iha ailaran, Xanana Gusmão, lao'os buka deit impede atu FRETILIN labele reorganiza a'an (Liu husi troka-surat entre Xanana-Mauhodu), komu nia kritika no fo kulpa ba FRETILIN, tanba, tuir nia, Indonezia tama no okupa ita nia rain Timor Lorosae, tanba FRETILIN halo KONTRA-GOLPE hasoru UDT. Alein de ne'e, Xanana Gusmão kritika mo'os FRETILIN ULUN sira, balun, oras ne'e, la iha ita nia let, hanesan, Nicolau Lobato, Mau-Liar, Sahe, Hata, seluk-seluk tan, kona ba sira nia estratejia ba luta.

Iha periodu ida ne'e, FRETILIN nia ULUN sira iha LIUR/ESTERIOR, kuaze hotu, la brani koalia hasoru Xanana Gusmão, tanba sira rasik hatene katak, bainhira kolia hasoru Xanana Gusmão, sira nunka mais hetan apoiu poltiik husi Komandu Luta Nian. Enkuantu Ramos Horta sei preokupa halo ezersisiu makas hodi hetan simpatia no konfiansa Xanana Gusmão nian, i enkuantu sira seluk, apezar de la konkorda ho Xanana Gusmão nia hahalok ne'e, prefere nonok no tolan tomak, atu nune'e, ikus mai, la lakon apoiu no konfiansa husi Komandu Luta nian, Abílio Araújo, nudar Xefi FFRETILIN iha LIUR/ESTERIOR, husi nia surat ida ba Xanana Gusmão, liu mo'os husi Indonésia, semana tolu antes ami hetan surat Ramos Horta nian, ho BRANI i DETRMINASAUN, la importa ho nia futuru politik, hatete katak, nia la konkorda no la simu akuzasaun nebe'e Xanana Gusmão halo ba FRETILIN no FRETILIN nia ULUN sira ke fo a'an ba mate, tanba deit hakarak ita rain Timor Lorosae ukun a'an. Se la sala, hahu iha ne'e, relasaun Abílio Araújo – Xanana Gusmão, komesa nakdoko.

Tanba plin-plan Ramos Horta nian sira ne'e hotu no Xanana Gusmão nia hahalok ba FRETILIN, maka hau rasik hakfodak no bila'n, hare'e GRUPU-MUDANSA sai fali apoiante kandidatura Ramos Horta nian ba Prezidente, i Xanana Gusmão nian, hodi forma CNRT.

Nune'e duni, maka hau, hanesan Timor Oan ida, ke sempre konsiente katak, so FRETILIN HAMUTUK maka bele fo estabilidade ba Timor Lorosae, hakarak, liu husi lia-tatoli ida ne'e, fo sai ba ULUN FRETILIN nian no mos GRUPU-MUDANSA nian, atu bele tau lai orguilu idak-idak nian ba kotuk, hodi hanoin FRETILIN hanesan Partidu Istoriku ida ke presiza teb-tebes, no urzenti, nia OAN sira buka koalia ba malu, entende malu, atu nune'e, bele hamutuk, hodi hasouru, ho konfiansa i esperansa, Eleisaun ba Parlamentu, iha loron 30, fulan Juinu oin mai. FRETILIN so bele rekupera konfiansa no simpatia husi Povu, hanesan uluk nanis, se nia ULUN sira, la'os brani deit koalia hasoru Xanana Gusmão, maibe'e, tenki iha mos brani, hodi fo hikas fali PODER ba militantes sira, atu nune'e, husi Orgaun nanis Partidu nian, hanesan KONGRESU, sira bele ho kalma, liberdade i sem hatauk-malu, koalia, diskuti i disidi, tuir ida-idak nia ulun/konsiensia, se ULUN sira ne'e sei konfiansa sira nian kalae.

MAIBE'E, APEZAR DE HARE'E BUAT SIRA NE'E HOTU, HO LARAN TRISTI, HUSI DO'OK, HAU SEI IHA ESPERANSA NO FIAR, KATAK, TANTU FRETILIN NIA ULUN KOMU GRUPU-MUDANSA NIAN , NUDAR HENESAN FRETILIN NIA OAN HOTU, SIRA NIA DOMI/AMOR KE IHA BA FRETILIN, HANESAN PARTIDU ISTORIKU, SEI LA FO FATIN ATU PARTIDU SELUK UZA FALI SIRA BALUN HODI HADAU FALI FRETILIN NIA FATIN NANIS.

IKUS MAI, HAU REMATA HO FRAZE IDA KE, HAU RONA, ANTES TIMOR UKUN A'AN, I KE TO ORAS NE'E, HAU LA HALUHA. BAINHIRA, RAMOS HORTA PROPOIN BA XANANA GUSMÃO, ATU MUDA CNRT BA PARTIDU, HODI HASORU FRETILIN, IHA ELEISAUN, DEPOIS DE TIMOR UKUN A'AN, NIA SIMU RESPOSTA HUSI XANANA GUSMÃO HANESAN NE'E: MEZMU KE AMU BISPU NAIN RUA (BELO HO NASCIMENTO) NO IGREJA, MAI HAMUTUK HO ITA, IHA CNRT, FRETILIN SEI MANAN HALIMAR.

Loron 4, fulan Abril, tinan 2007

Husi Maun ka Alin, hela iha Portugal
Mariano Boaventura de Manufahi

20070406

BAINHIRA “LOHITEN” SIRA DU’UN FALI MALU :FRETILIN VS CNRT

Hakerek nain: Basilio Dias Araujo*)

FRETILIN nia Media Release 16 de Março 2007 ho titulo “New Party’s Name Missleading and Deceptive” (Partidu nia Naran Lalos e Lohi Ema) laos deit halo ema iha Timor tomak hakfodak, maibe halo ema hotu tu’ur hodi husu ba sira nia a’an tanbasá mak teki-teki FRETILIN tu’ur lametin e hasai nia Tatoli ida dehan katak partidu ida nebé atu uza CNRT nia naran ne’e “Lalos e Lohi Ema” ?

Ema husu a’an ne’e laos tanba FRETILIN nia lian tatoli ne’e, maibe tansá mak FRETILIN halo kazu ba partidu ida nebé foin mak mosu deit iha ema nia hanoin ou foin mak ema bis-bisi ba malu deit? Ne’e duni, FRETILIN nia lian tatoli ne’e halo ema hoto bilán ho senti a’an beik tiha.

Hakereknain haré katak lia du'un malu nebé agora FRETILIN halo ba partidu CNRT Xanana nian ne'e hanesan ema bosokten nain rua du'un malu atu hakarak hatudu a'an ba povo hodi si’ik tok partidu ida nebé mak bosokten e partidu ida nebe mak laos bosokten. Ou se lae, hanesan ema bulak nain rua nebé hamrík hodi du’un malu fali katak ida seluk mak bulak e nia laos bulak, bainhira ema seluk haré katak sira nain rua ne'e mesak bulak tan-tanan deit.

Se FRETILIN du’un Xanana dehan katak Xanana uza CNRT nia naran ne'e atu lohi povu atu bele hili partidu CNRT, agora ita husu tok buat rua ba FRETILIN: Ida, Tansa mak bandeira nasaun Republika Demokratika Timor Lorosae nia kor ne’e hanesan lolós ho bandeira FRETILIN nia kor? Rua, tansa mak Forsas Defeza Timor Lorosae (FDTL) ne’e sei uza nafatin FALINTIL nia naran hanesan hakerek in Konstuisaun Republika Demokratika Timor Lorosae, artigo 146?

Dalaruma ema barak laharé oinsá buat rua iha leten ne’e bele bosok povu, maibé se ita haré didiak, ita bele haré borus oinsá mak FRETILIN uza bandeira nasaun nia kor ne’e hanesan ho bandeira partidu nian hodi lohi povu atu hili deit partidu FRETILIN, tamba ema haré katak FRETILIN ne’e hanesan ho nasaun, e nasaun ne’e hanesan ho FRETILIN. Ou se lae ema sira ladún matenek ne’e haré deit buat ida: Se mak lahili partidu FRETILIN hanesan mos ema ne’e lakohi tane nasaun Republika Demokratika Timor Lorosae, tanba ema sira ne’e laharé oinsá mak partidu FRETILIN ne’e lahanesan ho nasaun RDTL.

Kona ba FALINTIL nia naran nebé sei belit nafatin ba FDTL (F-FDTL) ne’e perigosu liutan tanba ema sira nebé ladun matenek ne’e seidauk bele haré katak FALINTIL-FDTL ida agora ne’e laos ona hanesan FALINTIL ida nebé harí iha loron 20 Agosto tinan 1975 ne’e. Ema barak mak sei hatene katak FALINTIL ne’e hanesan ho FRETILIN e FRETILIN ne’e hanesan ho FALINTIL. E ema barak mak sai bilán tiha iha tinan 2006 bainhira Primeiro Ministro Mari Alkatiri dehan katak FALINTIL ho FRETILIN ne’e hanesan buat rua nebe labele fáhe malu. Mari Alkatiri nia lia fuan ne’e laos halo tauk deit povo (ameasa povo katak FALINTIL-FDTL ida agora ne’e sei hanesan liman kroat FRETILIN nian), maibe halo povo bilán tiha, tanba sira lahatene los FALINTIL-FDTL ne’e hanesan aituba ida ba povo nian ka, hanesan aituba ida ba partidu FRETILIN nian deit.

Ita tenki har’e katak bainhira iha loron 1 Janeiro 1987 FRETILIN ho UDT harí Conselho Nacional da Resistencia Maubere (CNRM), iha loron ida ne’e kedas FALINTIL mos fila a’an hanesan liman kroat povo nian iha CNRM nia aimahon okos. FALINTIL laos ona liman kroat FRETILIN nian deit, maibe liman kroat ba partidu UDT nian hotu. Nune’e mos, ita haré katak ema barak mak seidauk hatene didiak katak hahú iha loron 1 Fevreiro 2001 FALINTIL fila a’an tiha ba FDTL e FDTL ne’e sai tiha ona liman kroat povo tomak nian e laos partidu ida nian deit. E nune’e mos, tuir los partidu FRETILIN labele deklara a’an katak FRETILIN ho FALINTIL ne’e buat rua nebe labele fahe malu, tanba hahú hosi tinan 1987 ne’e FALINTIL laos ona FRETILIN nia liman kroat maibe CNRM nia liman kroat. E hahu husi loron 27 Abril 1999, FALINTIL ne’e laos ona liman kroat CNRM nian maibe liman kroat CNRT nian tuir akordo husi Konvensaun Piniche Abril 1999. E CNRT ne’e laos deit FRETILIN mak harí maibe FRETILIN ho UDT mak harí hamutuk. Nune’e mos, CNRT ne’e laos FRETILIN deit mak harí, maibe partidu barak mak tur hamutuk hodi harí CNRT ne’e iha fulan Abril 1999 iha Piniche, Portugal.

Se to’o ohin loron, FRETILIN sei brani dehan katak FALINTIL ne’e ninia liman kroat deit, entaun buat ruma kal sala ona iha ne´e. Entaun ita bele dehan katak to’o ohin loron ne’e FRETILIN bosok hela povo. Afinal desde 1987 nia dehan katak FALINTIL ne’e partidu FRETILIN ho UDT nian, maibe agora nia sei dehan nafatin hanesan ninian deit. Afinal iha tinan 1999, nia dehan katak FALINTIL iha CNRT nia okos ne’e partidu hotu nian, maibe agora nia dehan katak ninian deit. Iha tinan 1999, CNRT mak representa povo hodi halo kampaña hodi povo hili independencia, agora FRETILIN mai fali dehan katak nia mesak deit mak luta ba independensia. Hakereknain hanoin buat ruma kal lao sala dalan witoan karik.

Se FRETILIN lauza estrategia ida ne’e, propositadamente, atu lohi povu hodi hili nia partidu, entaun kal buat ruma mak sala iha ne’e karik. Ou kal buat ruma mak sala mai husi nia hun kedas karik. Hakereknain hanoin (asume) keta buat bosok ruma mak lalos karik ou keta ema sira ne’e ka partidu sira ne’e mesak bosokten deit. E se buat hirak ne’e mesak bosokten deit, entaun agora ita iha situasaun ida hanesan bosokten sira du’un fali malu. Bosokten ida komesa hakfodak bainhira mosu fali bosokten seluk ida ho lia bosok hanesan deit. E bainhira sira nain rua hasoru malu e hakfodak ba malu, entaun sira nain rua komesa du’un malu, hanesan ema bulak nain rua du’un fali malu katak ida seluk mak bulak.

Hakereknain hanoin hanesan iha leten ne’e tanba hakerek nain haré katak estrategia FRETILIN ho estrategia CNRT versaun Xanana nian ne’e hanesan deit. Se CNRT (Conselho Nacional da Resistencia de Timor) lakon ou disolve tiha ona iha loron 9 Junho 2001, tuir los FRETILIN mos mate tiha ona iha loron 1 Janeiro 1987 bainhira FRETILIN ho UDT to’o akordo hodi harí CNRM (Conselho Nacional da Resistencia Maubere). E tuir los partidu sira seluk hanesan APODETI Pro Referendum, KOTA ho Trabalhista nebé haliburan hamutuk ho FRETILIN ho UDT hodi harí CNRT iha Abril 1999 ne’e lalika moris tan fali iha Timor.

Se partidu sira ne’e mate-mosu, mate-mosu, ou lakon-mosu, lakon-mosu, entaun povo haré katak afinal partidu hirak ne’e mesak bosokten tan-tanan deit tamba orsida sira mate, orsida sira mosu, orsida sira lakon, orsida sira mosu fali. Orsida tau kamizola Maromak nian, orsida ba iha malae nia rain tau fali kamizola seluk. To’o loron ida povo sei to’o konkluzaun katak afinal partidu hirak ne’e hanesan lolós aktores filme sira nian nebé iha filme ida nia laran sira mate tiha ona maibé aban sira ba fali iha basar sira hasoru malu fali ho aktor ne’e hola hela modo metan Aileu nian iha basar.

Hakerek nain hanoin katak, se organizasaun partidu seluk bele mate-mosu, mate-mosu, ka tama-sai, tama-sai hanesan FRETILIN tama sai iha CNRM ho CNRT, entaun CNRT mos bele mate-mosu, mate-mosu. Agora ita husik deit ba povo mak haré partidu ida nebé mak bosok diak liu. Se hau mak hanesan Xanana hau muda deit naran witoan e tau fali P-CNRT (Partido do Conselho Nacional da Reconstruçao de Timor).

*) Master of Arts in Critical Theory
Alumni Manchester Metropolitan University, UK;
Alumni The British Chevening Awards 1995/1996
Hela iha Lisboa, Portugal
(Ideias iha artigo ida ne’e, hau nia hanoin rasik e laos representa hau nia institusaun)

Referensi Untuk Memilih Presiden Republik Yang Tepat

oleh Francisco Cepeda
STL,05/04/2007

Pemilu Presidensil sedang di ambang pintu. Para calon yang mau bertarung sedang bertempur. Jumlahnya tergolong lumayan banyak. Mulai dari yang berkategori usia muda hingga tua. Dari calon independen hingga calon-calon dari partai politik.

Dilihat dari quantity setting, patut kita bangga karena hal ini mencerminkan ada demokrasi di negara baru ini. Mungkin demokrasi kita masih lebih baik dibandingkan beberapa negara dunia ketiga dan keempat yang lebih tua usianya.

Dari statement para calon Presiden di hari-hari kampanye, terdengar banyak sekali programnya. Dan semuanya indah. Ada yang mau melakukan reformasi di segala bidang; ada yang mau membagi hasil minyak dan gas kepada rakyat; ada yang menjadikan pembentukan identitas nasional sebagai fokus; ada yang menginginkan penggunaan cara-cara persuasif untuk menyelesaikan masalah keamanan yang sedang dihadapi negara; ada yang mau memperbaiki institusi PNTL dan FFDTL dan masih banyak lagi.

Sebagai negara demokratis, berapapun jumlah calon dengan bermacam-macam programnya tidak menjadi masalah. Semuanya sah! Konstitusi kita tidak membatasinya. Semakin banyak alternatif pilihan mungkin semakin baik pula bagi para pemilih untuk memilih calon yang paling tepat menurut mereka.

Persoalan yang muncul adalah, siapa kira-kira calon yang paling pantas memimpin negara ini? Dimensi kepantasannya diukur dengan acuan apa? Atau dengan kata lain, apa referensi yang harus dipegang untuk menentukan siapa orang yang paling tepat menjadi Presiden untuk periode yang akan datang?

Di Amerika Serikat misalnya, ketika Bill Clinton mengalahkan George Bush Senior, ia mendapat dukungan dari banyak kalangan, termasuk dari kalangan kaum muda golongan masa mengambang (floating mass). Lewat survey orang bertanya kepada anak-anak muda ini, mengapa kalian pilih Clinton? Jawaban mereka singkat, “karena ia ganteng”! Kok itu acuannya? Ya! Mereka tidak mau pusing dengan program politik para calon. Bagi mereka, kedua kandidat memiliki program yang relatif sama baiknya bagi rakyat Amerika. Yang berbeda mungkin jumlah hasilnya saja. Yang satu barangkali mendatangkan keuntungan sedikit lebih besar dari yang lain. Ibarat orang membagi beras, ada yang dapat satu karung dan ada yang dua. Meskipun berbeda jumlahnya tetapi semua orang dapat. Tak seorang pun pulang rumah dengan tangan kosong.

Timor-Leste jelas bukanlah Amerika Serikat! Dan tidak pantas pula melakukan perbandingan antara kedua negara dengan sistem politik yang berbeda ini. Sebagai negara industri maju, Amerika mempunyai target politiknya sendiri. Apa yang dikejar Amerika adalah prestise sebagai negara kuat. Bagaimana menjadikan Amerika satu-satunya kekuatan adidaya di dunia. Jadi yang dikejar sesuatu di luar jangkauan negara. Tetapi negara dalam konteks nasional, aman di segala aspek kehidupan. Aman secara politik, ekonomi maupun sosial.

Tidak demikian halnya dengan Timor-Leste. Keadaan negara ini sangat parah. Keparahan yang diselimuti oleh beragam masalah. Mulai dari gugus konflik politik-militer, masalah ekonomi hingga sosial. Ada kasus Peticionário; kasus Mayor Alfredo Reinaldo; konflik antara kelompok Seni Beladiri; masalah pengangguran dan lain-lain. Berkat kebesaran Presiden Republik konflik-konflik yang ada berhasil diredakan tetapi akar permasalahannya masih tetap tersimpan utuh. Dan sederetan konflik ini menyimpang potensi ancaman yang luar biasa besar bagi keutuhan atau integritas negara. Konfrontasi fisik antara solidaritas orang Loromonu melawan Lorosae setahun yang lalu telah membuktikan hal itu. Oleh sebab itu, boleh saya katakan bahwa, untuk sementara waktu, tiada lagi target lain bagi Timor-Leste. Satu-satunya target yang harus kita kejar adalah menyelamtakan negara dari ancaman-ancaman yang ada. Upaya ini harus betul-betul menjadi prioritas utama rakyat Timor-Leste sebelum fokus negara beralih ke hal-hal lain di luar kebutuhan urgent penyelamatan negara .

Dengan demikian, tidaklah tepat dalam memilih Presiden, kita mencoba meniru gaya anak-anak muda Amerika Serikat. Referensi kita harus lain. Dimensi kegantengan atau sejenisnya harus dibuang jauh-jauh. Kita harus mengikuti Pemilu ini dengan penuh tanggung jawab. Kita harus menjadi realistis dalam menentukan pilihan kita. Kita jangan sembrono memilih seorang Presiden hanya sekedar karena ia berprototipe seperti Che Guevara; sekedar karena lantang bicara di Parlamen; sekedar karena mempersonifikasikan diri sebagai wakil generasi baru; sekedar karena dicalonkan partai historis; sekedar karena bergelar founding father of state; sekedar karena masalah gender yang lagi trend menjadi tuntutan dunia dan sebagainya. .

Dimensi acuan-acuan di atas sama sekali tidak relevan untuk memilih seseorang untuk memimpin sebuah negara yang sedang berdiri di tepi kehancuran. Kita butuh Presiden yang memiliki paling tidak dua dimensi acuan berikut: kemampuan berdialog dan menjadi marketing bagi dunia internasional.

Krisis yang sedang melanda Timor-Leste merupakan sebuah krisis yang terpadu yang sulit dipisahkan satu dengan yang lain. Ada konflik politik di tingkat atas, yang karena salah urus, berkembang melibatkan kalangan luas yang selama masa pemerintahan yang pertama merasa teralienasi secara ekonomi.

Untuk menyelamatkan negara mau tidak mau krisis politik yang ada harus diselesaikan. Dan selesai tidaknya krisis tersebut tergatung juga pada Presiden terpilih. Karena ada masalah yang membutuhkan penyelesaian hukum tetapi ada juga yang politis.

Selama masa kampanye ada beberapa calon yang berjanji akan segera menyelesaikan konflik politik militer yang ada kalau mereka jadi terpilih. Dari statement mereka, tampak sekali seolah proses penyelesaian konflik yang ada mudah. Mereka mengira dengan hanya berpegang teguh pada Konstitusi semuanya menjadi gampang. Padahal, proses penyelesaian konflik lewat pendekatan politis akan jauh lebih sulit ketimbang pendekatan hukum. Apalagi bagi calon yang selama krisis berlangsung menunjukkan kecenderungan membela kelompok tertentu dan menentang kelompok lain serta calon-calon lain yang suka mengeksploitir kasus Major Alfredo demi perolehan dukungan. Ingat bahwa penyelesaian hukum adalah untuk mengetahui siapa benar dan siapa salah. Yang benar mendapat kebebasan dan yang salah dihukum. Sedangkan penyelesaian politis adalah untuk menemukan konsensus. Tidak ada yang salah dan benar. Semua salah dan semua benar. Inilah keruwetannya yang tidak sembarang orang bisa menanganinya. Di sini, dibutuhkan seorang Presiden yang selain mempunyai kemampuan, visi kenegaraan, diterima semua pihak terutama pihak-pihak yang berkonflik, juga harus berpengalaman dalam mengelola konflik.

Krisis yang terjadi di Timor-Leste juga tidak terlepas dari ketidakpuasn rakyat terhadap keadaan ekonomi negara. Realitas menunjukkan, tingkat pengangguran di negara ini relatif sangat tinggi. Setiap penduduk Timor-Leste rata-rat mengkonsumsi kurang dari satu dolar per hari. Belum termasuk peningkatan jumlah usia pencari kerja yang tiap tahun mencapai kurang lebih 15.000 orang.

Rakyat yang frustrasi biasanya mudah diracuni, dimobilisir dan diarahkan untuk melakukan apa saja termasuk merongrong stabilitas negara sekalipun. Sehingga konflik sekecil apapun di tingkat atas cepat berkembang menjadi konflik horizontal yang meluas.

Untuk mencegah dan mengatasi keadaan ekonomi semacam itu mau tidak mau negara harus mampu mancari solusinya. Salah satu jalan yang paling mudah untuk itu adalah mendatangkan investasi asing. Hanya investasi asing yang diharapkan mampu menyediakan lapangan kerja yang banyak kepada rakyat. Pengembangan industri kecil dan menengah dalam negeri saja belum cukup. Apalagi mengandalkan lapangan kerja dari investasi publik (proyek pemerintah) yang sifatnya hanya musiman.

Diakui bahwa unuk menarik investor asing bukanlah pekerjaan mudah. Banyak variable determinannya, terutama stabilitas poltik dalam negeri. Dan biasanya merupakan pekerjaan pemerintah, bukan Presiden Republik. Tetapi akan lebih baik lagi kalau kita memiliki seorang Presiden yang dikenal luas di dunia yang nantinya dapat bekerja bahu-membahu dengan pemerintah untuk cepat menarik investor asing.

Timor-Leste pernah memiliki seorang Perdana Menteri yang sangat tidak popular di luar negeri, kecuali “di lingkungan CPLP”. Akan tetapi hal ini tidak sempat membuat negara ini dilupakan dunia karena kebetulan di saat yang bersamaan kita juga memiliki seorang Presiden Republik yang cukup dikenal di tingkat internasional dan mempunyai hubungan yang sangat baik dengan negara-negara di kawasan Asia, Eropa dan terutama dengan Amerika Serikat. Lewat kepopulerannya ini, Presiden berhasil memainkan peranan extra (peranan pemerintah) dalam membantu memajukan pembangunan negara ini. Beliau berhasil mempromosikan Timor-Leste di luar negeri dan mengundang banyak investor asing ke Timor-Leste. Perkara ada hasil nyata atau tidak tentu saja bukan lagi urusan Presiden, melainkan pemerintah. Pemerintahlah yang tidak tahu memanfaatkan peluang yang ada. Birokrasi yang sentralistis merupakan salah satu sebab daripada kegagalan itu, termasuk stabilitas poltik yang tidak memadai karena tindakan pemerintah yang suka mencari masalah di dalam negeri.

Peranan extra lain yang dimankan Presiden adalah pengiriman putra-putri Timor-Leste mengambil pendidikan kedokteran di Cuba. Proyek ini merupakan hasil kesepakatan antara Presiden Republik dengan Presiden Fidel Castro pada tahun 2003 saat mereka menghadiri Konferensi Gerakan Non-Blok di Kuala Lumpur, Malaysia. Meskipun pemerintah mengklaim seolah-olah proyek ini merupakan hasil karyanya, tetapi sesungguhnya bukan. Pemerintah hanya mengimplementasi apa yang dirintis Presiden. Bayangkan saja kalau bukan Presiden yang berdiri di balik proyek besar ini mungkin hubungan kita dengan Amerika Serikat sudah tidak seperti saat ini lagi.

Dari kacamata hubungan internasional, aktor politik yang semula memainkan peranan penting adalah individu. Orang yang terkenal dan berpengaruh akan lebih banyak mendatangkan keuntungan bagi negara karena suaranya didengar. Setting ini kemudian mengalami perkembangan. Aktor individu tadi mengalami kemunduran dan digantikan oleh negara sebagai aktor yang paling menonjol.

Akan tetapi paradigma semcam ini hanya cocok untuk negara yang sistem politiknya stabil. Jepang misalnya, karena sistem politiknya yang mapan, yang dipercaya dunia adalah negara bukan individu tertentu dalam negara. Padahal tidak jarang pergantian pemerintahan di negara tersebut berlangsung dua sampai tiga kali dalam setahun.

Yang terjadi di negara kita ini justru sebaliknya. Aktor negara tidak menonjol. Sebabnya karena kita belum memiliki sebuah sistem politik yang stabil. Kita baru mau mengawali proses tersebut. Sehingga setiap kali orang bicara tentang Timor-Leste referensinya selalu mengarah ke Xanana dan Ramos-Horta. Suara pemerintah yang dikuasai partai maioritas pun sering tidak didengar dunia.

Sebentar lagi Xanana akan meninggalkan kursi Presiden. Yang akan menggantikannya pasti salah satu dari kedelapan calon yang ada. Tinggal para pemilih menentukan siapa yang mau dibidik.

Tak seorang calon pun yang tidak kita kenal. Termasuk kelebihan dan kelemanhannya masing-masing. Tetapi ingat pepatah klasik ini: “the right man in the right place and at the right time”. Pepatah ini memperingatkan kita bahwa tidak semua orang cocok untuk waktu yang bersamaan. Ada yang baik untuk hari ini tetapi tidak baik untuk hari esok. Ada yang baik untuk masa lalu, tetapi tidak baik untuk saat sekarang. Lalu, bagaimana jadinya? Kembali ke referensi di atas. Bahwa Timor-Leste sedang terancam keutuhannya sebagai negara. Kita wajib menyelamatkannya. Untuk itu, kita betul-betul membutuhkan seorang Presiden yang harus memenuhi kedua kriteria di atas. Berkemampuan mengelola konflik dan dikenal dunia. Kompleksitas masalah yang menyebabkan krisis politik di negara ini tidak pernah akan kita selesaikan dengan seorang Presiden yang tidak memenuhi kedua kriteria ini. Siapa kira-kira orangnya? Silakan para pembaca menarik kesimpulannya sendiri.

Penulis adalah permerhati masalah politik dengan spesialisasi hubungan internasional.